EU sa svojim problemima i Zapadni Balkan sa svojim. Trebaju li ti problemi EU, može li ih i ima li volje pomoći zemljama kandidatima da ih rješavaju, čiji uticaji prevladavaju u regionu: kineski, ruski, turski, američki,ili ipak evropski ? Gdje je nestao entuzijazam članstva i dobra volja za istinskom regionalnom saradnjom samo su neka od pitanja koje je otvorio panel održan na osmom Baku forumu.

Okolnosti nekada i sada u EU su se drastično promijenile. Euforija ulaska i članstva je nestala, a vjetar promjena prohujao. Bez jasnog datuma ima li mjesta optimizmu?

“Ne bih u tom kontekstu bio pesimista, u smislu da sada ako nema tamo jasnog datuma ili nekog horizonta mi treba da se ohladimo i da smanjimo entuzijazam, naprotiv mi treba da ojačamo entuzijamam da utičemo uopšte na poboljšanje evropskog ambijenta na našim prostorima“, kazao je Igor Lukšić, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore.

“Bez kompromisa neće biti poboljšanja stanja, situacija je vrlo ozbiljna, a najvažniji strateški cilj svih zemalja u regiji, a rekao bih i svih drugi koji već jesmo u EU, da sve zemlje uđu u Evropsku uniju“, smatra bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

“Politički odnosi vrlo često ovise o karakteru ljudi koji su na vlasti. Tako da smo dobili i političke promjene od 2012.godine u svim državama praktično i povratak nacionalističkih politika, mada u drugoj formi, u drugom kontekstu“, dodao je Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije.

Prvi put i iz EU odgovori nisu sigurni, pominjanje Kine i Rusije otvara neke nove poglede i perspektivne, ali i političke uticaje. Zbog toga se snažnije za Balkan zalažu SAD.

Čuli smo Susan Elliott koja je predstavlja Američki nacionalni komitet za vanjska politiku i ona je istakla činjenicu da je Amerika na Zapadnom Balkanu prisutna sa novom izmjenjenom taktikom sa novim timom koji će što progresivnije raditi na tome da Zapadni Balkan doživi svoju Evropsku perpektivu.

“Nekoliko ljudi kao što je Mathew Palmer, Jim O'bryan koji poznaju region, kao što je Krisil koja će biti ambasadorica u Srbiji, biće to dobro za te zemlje jer i predsjednik Biden također poznaje regiju“, smatra Susan M. Elliot.

Uz konstataciju da bi članstvo BiH u EU značilo definitivni kraj ratovima ,bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić , posebnu opasnost vidi u nasljeđu politike Slobodana Miloševića, ali nažalost, kaže Mesić, Evropa to teško procjenjuje.

“Ako onaj u nogometu hvata loptu rukom ne može ostati onda u nogometu, kao i ovaj drugi , njegov brat blizanac razbijač BiH, Dragan Čović. To su dva blizanca razbijača, ali niko to neće konstatirati nego s njima razgovaraju kao da su to neki političari”, kazao je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.

Panel je ponudio i konrektne prijedloge. Platforma u kojoj su tri stvari izdvojene kao ključne tržišna jedinstvo sa EU, pristup Zelenoj agendi EU i infrastrukturno uvezivanje regiona kroz američko-evropsko partnerstvo.

“Nemojte nam da spajamo Pazarić sa Hadžićima i da pravimo most na rijeci do koje nema ceste, nemojte nam toga . Dajte da vidimo možemo li u ovom petogodišnjem projektu osmisliti jedan zaista intezivni evropski projekat u kojem ce se sest glavnih grada povezati uz pomoc evropskog i američkog kapitala i razvojnih banaka koje su pod njihovom kontrolom”, kazao je Zlatko Lagumdžija, bivši šef bh. diplomatije.

Uz zajedničke pozive svih učesnika panela na kompromis, odgovornost i solidarnost, uz dozu opreza ipak jednoglasno ocjenjuju rezerverna perspektiva osim evropske za Zapadni Balkan ne postoji.