Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu, kojom se poslodavcima otvara mogućnost da svojim zaposlenicima isplate jednokratnu neoporezivu pomoć u iznosu od 2.768 KM. Dok predstavnici Vlade poručuju da je ovo jedna u nizu mjera koju će preduzeti radi ublažavanja inflatornog udara, upućeni skeptični. Potrebna su, kažu, sistemska rješenja. Od smanjenja troškova javne uprave, do povećanja plata.

U neformalnom razgovoru, jedan radnik, koji nije želio pred kameru, kaže nam da za 13 godina rada u jednoj firmi nikada nije dobio jednokratnu pomoć. Jesu li drugi?

“Nikad”; “Ne znam, možda kroz plate da sam za neki stimulativan rad, naknadan rad dobijao…”; “Ne, nisam”; “Ne, nikad”, neki su od komentara.

Mnogi, uglavnom mladi, zbog nepovjerenje u sistem, ovu pomoć niti trebaju niti je očekuju. Rade samostalno.

Uredbom je precizirano da poslodavac, koji odluči da obraduje svoje zaposlene, to može uraditi cjelokupnim iznosom od 2.768 KM, ili u ratama. Najviše šest, u iznosu od 461 KM.

Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH:

“Ovom uredbom propisano je i niz mehanizama koji će kontrolisati izvršenje i realizaciju ove odluke. Zaduženje Vlade FBiH prema Poreznoj upravi FBiH je da prikuplja podatke o onim poslodavcima koji su uplatili svojim radnicima ovu neoporezivu pomoć”.

Koliko poslodavaca koristi ovu pogodnost nije poznato, jer Porezna uprava nije imala obavezu da evidentira provođenje prethodne Uredbe o jednokratnoj pomoći. Procjene, međutim, postoje.

Adis Kečo, SSS BIH:

“Jako mali broj poslodavaca je tu Uredbu ispoštovao i to nama ostavlja prostor da donesemo jedan zaključak, da a to je da poslodavci, ustvari, nisu spremni povećati plate radnicima, nego uvećati svoj kapital kroz oslobađanje tih doprinosa”.

Nisu svi isti. Poslodavci, koji su brinuli o svojim zaposlenima ranije, uradiće to i ovoga puta. No, jednokratno rješenje je, kažu, ipak, jednokratno.

Safudin Čengić, direktor “CENTROTRANS EUROLINES”:

“Koje ne definiše sistemski način smanjenja opterećenja rada. Ono što očekujemo, ja, kao čelni čovjek kompanija i veliki broj poslodavaca jeste da dođe do smanjenja stope doprinosa”.

A Uredba, stava su predstavnici Vlade, predstavlja, upravo, dio seta fiskalnih mjera koje planiraju provesti, s akcentom na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak. To bi otvorilo i put povećanju najniže plate. No, odužilo se i previše, kritikuju sindikalisti, ali i ekonomisti. Prema podacima Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu platu, dok 70.000 radnika prima iznos do 800 KM. Konačno, bez sistemskih rješenja, nema ni radnika, koji svoj put, odavno, traže van BiH.

Zoran Pavlović, ekonomista:

“Ako pogledate nivo komfora koji su sebi predstavnici vlasti priuštili, to je luksuz, ili kako naši ljudi, luksuzija za koju nema realnog osnova. Jedini put kojim treba ići je smanjivanje troškova javne administracije”.

“Dok se čeka na povećanje najniže plate u FBiH treba napomenuti da je iznos potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu dosegao gotovo 3.000 KM”