Ne stišavaju se reakcije javnosti, posebno poslodavaca na odluku Vlade o povećanju najniže plate u FBiH. Poslodavci i pojedini federalni poslanici traže održavanje vanredne tematske sjednice u Parlamentu, sa samo jednom tačkom – fiskalne reforme. Dok poslodavci najavljuju masovne proteste ukoliko Vlada ne povuče odluke, premijer nepokolebljiv u ovoj odluci.

Nezavisni poslanik u Federalnom parlamentu, Almedin Aliefendić, koji je pokrenuo inicijativu za održavanje vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o fiskalnoj reformi, potvrdio je da su ispunjene poslovničke odredbe, pismeni prijedlog 20 zastupnika, potrebnih za to. Sjednici se nada u zakonskom roku, do 14 dana, pa i ranije.

Almedin Aliefendić, nezavisni poslanik u Federalnom parlamentu:

“Nadam se da ćemo kroz konstruktivni dijalog raditi na rješavanju koja će poboljšati, prije svega, standard radnika. Zalažemo se i za olakšanje poslovanja privrednika, kroz smanjenje stope doprinosa. Naravno, ovdje treba voditi računa o interesima javnog sektora”.

Aliefendić, stoga, očekuje da u zakonskom roku od 14 dana, pa i ranije, bude i zakazana sjednica. Međutim, potpisi nisu validni, kaže predsjedavajući Predstavničkog doma.

Dragan Mioković, predsjedavajući predstavničkog doma FBiH:

“Utvrđeno je da se među tim dokumentima nalazi 10 potpisanih zahtjeva zastupnika PD i 10 dokumenata potpisanih od, meni, nepoznatih ljudi, koji nisu zastupnici u ovom domu. Poslovnik kaže da za sazivanje ove sjednice treba potpis 20 zastupnika, znači, ovo nije dovoljno”. 

Dok Mioković ocjenjuje da se radi o politizaciji, pojedini analitičari, Vladin potez pozdravljaju.

Enver Kazaz, politički analitičar:

“Ja čestitam Vladi FBiH na ovoj odluci. Ona je početak rušenja divljeg, predatorskog, gramzivog, antiljudskog, antihumanog, tajkunskog kapitalizma i početak izgradnja socijalne države. (Ali, koliko će nas to koštati?) O brojkama ćemo poslije”.

No, dio poslodavaca, koji je i najglasniji protiv povećanja najniže plate imaju računicu – nekoliko desetina hiljada otpuštenih radnika jer novi teret neće moći da podnesu. Sa stanovišta materijalne osnove, razloga za povećanje plata svakako ima, jer mi spadamo u jedno od najnepravdenijih društava, odnosno, područje s najvećom eksploatacijom radnika, gdje su profiti dva puta veći nego što je iznos plata, kaže univerzitetski profesor u penziji, Aleksa Milojević. Međutim, to je prosjek i ne odnosi se na sve privredne grane, koje, zbog granične produktivnosti, ne mogu da izdrže taj pritisak povećanja plata.

Aleksa Milojević, univerzitetski profesor u penziji:

“Rješenje koje je uobičajeno u ovakvoj situaciji su progresivni porezi na profit. Mi imamo stopu od 10% koja je najmanja u Evropi i mislim da bi ta progresivna stopa oporezivanja riješila problem zato što bi zahvatila visoke profite i poslodavci, umjesto da povećavaju porez, povećavali bi plate svojim radnicima i mi bi došli u jednu normalnu situaciju, da u nekim granama ljudi imaju niže plate, a u većim više plate. To bi, na neki način, dovelo do zadržavanja radnika u državi. Ne bi se događalo da naši radnici odlaze u inostranstvo, a da mi primamo strane radnike.”

Osim toga, povećanje minimalca će imati lančane efekte.

Zoran Pavlović, stručnjak za finansijsko savjetovanje:

“Desiće se ono što se desilo u Republici Srpskoj. Dakle, sve to što su, po osnovu povećanog minimalca, radnici dobili to su više platili robu koju su kupili ili usluge koje su koristili. Jer situacija je takva da je sva naša privreda u poziciji da ne može da izdrži ovolika opterećenja jedne BiH koja ima dva eniteta i distrikt, 10 kantona”.

Skupa država ogleda se i u činjenici da u budžetskim institucijama, u državnoj administraciji, ima dva puta više radnika, nego što je potrebno. Neuobičajeno je, kažu upućeni, da radnici u državnoj administraciji imaju 30% veću platu nego što su plate u privredi.

A o svemu tome trebalo je misliti na vrijeme.