Nova godina u Bosni i Hercegovini donosi značajne promjene – minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1. januara iznosi 1.000 konvertibilnih maraka. Ova odluka izazvala je podijeljene reakcije u javnosti, posebno među poslodavcima, koji najavljuju moguće otkaze zbog povećanih troškova.

Povećanje minimalne plate za 65%
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, Safudin Čengić, gostujući u emisiji Novi dan, naglasio je kako je iznenađen nedostatkom dijaloga o ovoj odluci:
“Na prvoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća očekivali smo ozbiljnu raspravu o uredbi za 2025. godinu, ali je prijedlog odluke o povećanju plate na 1.000 maraka stigao iznenada. To je povećanje od 65% na postojeću minimalnu platu, što predstavlja veliko opterećenje za poslodavce.”

Pritisak na poslodavce
Čengić je istaknuo da poslodavci već godinama traže smanjenje doprinosa i poreza kako bi mogli izdržati rast plata:
“Nikome od poslodavaca nije problem isplatiti radniku 1.000 maraka, ali godinama upozoravamo da je potrebno smanjiti fiskalna opterećenja na rad. Nažalost, prethodne vlade nisu ništa poduzele po tom pitanju.”

Strah od pada fondovskih prihoda
Prema riječima Čengića, vlasti se boje da će smanjenje doprinosa ugroziti zdravstvene i penzijske fondove:

“Iako vlast smatra da će smanjenje doprinosa na 28% utjecati na fondove, mi vjerujemo da će stabilizacija prihoda biti moguća kroz povećanje radne produktivnosti i broja zaposlenih.”

U emisiji se pridružio i Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je naglasio kako je povećanje minimalne plate neophodno za poboljšanje životnog standarda radnika:
“Nismo zadovoljni brzinom usvajanja mjera koje bi rasteretile poslodavce, ali radnici moraju osjetiti konkretne promjene i primanja dostojna života.”

Najava nove sjednice
Čengić je zaključio kako će uskoro sazvati vanrednu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća kako bi se nastavili pregovori o modalitetima koji će omogućiti ublažavanje troškova poslodavcima uz osiguranje boljih plata za radnike:

“Naša obaveza je pronaći održivo rješenje koje će osigurati stabilnost poslovanja i zaštititi radna mjesta.”

Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH, naglasio je kako slične situacije u regionu nisu dovele do masovnih otkaza:
“Poslodavci prijete otpuštanjem i gašenjem radnih mjesta, ali to su samo riječi. Slična situacija dogodila se u Crnoj Gori i Republici Srpskoj kada je minimalna plata povećana na 900 maraka, ali nismo vidjeli masovna otpuštanja. Radnici odlaze i zbog niskih plata, a ovo povećanje može zadržati neke koji razmišljaju o odlasku.”

Poslodavci: “Realne posljedice, a ne prijetnje”
Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća, odbacio je tvrdnje da poslodavci prijete otpuštanjima i istakao kako je situacija složenija:

“Niko nije sretan kada mora otpustiti radnika. Radnici su ključ uspjeha svakog poslovnog subjekta. Međutim, mnoge firme rade na granici rentabiliteta i neće moći podnijeti povećanje troškova. Ako su troškovi rada veći za 30%, ugovaranje novih poslova postaje nemoguće.”

Čengić je istaknuo primjer svoje kompanije: “Za Centrans to znači dodatnih 220.000 KM troškova mjesečno, odnosno skoro 3 miliona KM godišnje. To je veći iznos nego što kompanija može ostvariti kao dobit. Čak i da sav profit usmjerimo na plate, bili bismo u gubitku.”

Povećanje cijena kao jedino rješenje?
Čengić je upozorio da će mnoge kompanije biti prisiljene povećati cijene svojih usluga kako bi pokrile troškove:
“Ne želimo povećavati cijene prevoza, ali ako vlada ne reaguje smanjenjem poreza i doprinosa, to će biti jedina opcija da nadoknadimo povećanje troškova.”

Sindikalisti su ukazali da im nije jasno zašto se poslodavci bune ako su sami kazali da su za povećanje plata, a kada je do toga došlo ne prihvataju odluku. Problem je kako je ukazao Čengić najveće opterećenje na platu radnika od strane države u Evropi.