Rast cijena u BiH se nastavlja, zbog toga su održane javne konsultacije Ombudsmana za zaštitu potrošača, predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, Uprave za indirektno oporezivanje, kao i udruženja za zaštitu potrošača. Akcenat je stavljen na e-kupovinu koja nije zakonski regulisana u našoj državi.

U istraživanju koja su radila udruženja za zaštitu potrošača došlo se do poražavajućih podataka. U jednom danu od jednog prodanog proizvoda na internetu, država nije naplatila 5,5 miliona maraka poreza. Teško je vršiti i inspekcijski nadzor nad ovom vrstom trgovine jer nerijetko ove kompanije nisu registrovane.

“Došli smo do podataka da bi mi trebali najmanje šest zakona da promijenimo u potpunosti u BiH koji su na neki način vezani za zaštitu potrošača tako da smo se dogovorili da taj pravni okvir ustvari bude preporuka za unošenje određenih izmjena ili dopuna, ali ne kroz zakon, nego određene pravilnike koji regulišu za sada prodaju na daljinu”, pojasnila je Snežana Šešlija, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Toper”.

Osim neregulisanog tržišta na internetu problem je i u tendenciji maloprodajnih objekata da prozivoljno mijenjaju cijene u svrhu sticanja profita. Iz Ministarstva trgovine Fedracije BiH poručuju da svi sektori rade na suzbijanju ove pojave.

A upravo takva praksa urušava i onako nestabilan ekonomski sistem u BiH.

“Kada je najveća kriza, najviše cvjeta trgovina, vidite i sami – podiglo se ulje, mi svaki dan kupujemo to ulje i negdje lagerujemo, kada su najveće krize to je opštepoznato. Postoji mnogo prostora da se ova oblast uredi na zadovoljstvo građana BiH, prije svega, a moramo zapamtiti da smo mi potrošači, a svi smo negdje i birači pa je ovo vrlo inetersentna priča za sve nas”, naglasila je Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” Prijedor.

U jeku nezapamćene ekonomske krize inspektori nisu željeli pred kamere, dok su ombudsmeni za zaštitu potršača prisustvovali skupu bez dozvole za istupanje u javnost. U isto vrijeme najava novog poskupljenja zbog nestašice kukuruza i soje.

“U posljednje vrijeme, ustvari nekih dvadesetak dana u potpunosti je obustvaljen izvoz kukuruza i soje iz Mađarske i Srbije. I to nam pravi najveći problem u odgoju pilića, strukture vlasti sa većih nivoa se moraju uključiti da se to nekako odblokira prvenstveno da bi se smanjila stanovništvu cijena pilećeg mesa i odblokirale granice sa Mađarskom i Srbijom”, pojasnio je Nermin Ahmić, predsjednik Udruženja predara ZDK.

Ukoliko se u narednih mjesec dana ne reguliše uvoz kukuruza i soje postoji mogućnost da cijela proizvodnja pilećeg mesa stane. BiH bi tada zavisila od uvoza što je veliki gubitak za farme koje snabdjevaju 80 % domaćeg tržišta.

Detaljnije u prilogu Sunčice Šehić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad