Nama – organizacijama civilnog društva iz reda potpisnika Deklaracije o ustavnim i drugim reformama nije moguce prihvatiti presedan, nezabilježen u evropskoj pravno-političkoj praksi, da se izborna pravila mijenjaju u toku izbornog procesa, stoji u saopćenju potpisnika Deklaracije.

Kažu da je o tom presedanu podnesena je i apelacija Ustavnom sudu BiH. Unatoč tome su, kao znak uvažavanja institucije OHR i svjesni nužnosti saradnje između instutucije OHR-a i civilnog društva Bosne i Hercegovine, pristupili analizi odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta kojim su izmjenjeni Izborni zakon i Ustav FBIH.

“Razočarani smo što OHR nije ozbiljnije analizirao prijedloge i modele koje smo dostavili u kontekstu mehanizama koji se tiču deblokade FBIH – načina izbora delegata u Dom naroda, izbora predsjednika/podpredsjednika FBIH i sudija Ustavnog i Vrhovnog suda FBiH. Smatramo da su naši prijedlozi, posebno načina izbora delegata u Dom naroda bili bolje ad-hoc rješenje od onog koje je OHR donio. Ipak, dio odluka OHR-a kojim se poboljšavaju mehanizmi onemogućavanja blokade u FBIH, iako bez propisanih sankcija, smatrali smo nužnim. Neophodno je napomenuti da bi bez ovog dijela odluke vladajuće političke elite, koje su više od četiri godine uzurpirali vladavinu prava i suspendirali volju građana iz FBIH sa izbora iz 2018. godine, i dalje mogli nezakonito vladati i na taj način bili smo na rubu potpune suspenzije izbornog procesa i izbora kao jedinog preostalog demokratskog izraza volje građana BiH”, kažu.

Mišljenja su da se OHR trebao zadržati do ovog nivoa izmjena Ustava FBIH i Izbornog zakona jer ostali dio odluke koji se odnosi na promjenu broja delegata u Dom naroda nije prihvatljiv.

“OHR nije ponudio niti jedan pravno valjani argument povećanja broja delegata u Dom naroda i ovaj dio odluke može se tretirati kao promjena izbornih pravila u toku izbornog procesa. Ovaj dio odluke OHR-a je isključivo političke naravi i u suprotnosti je sa našim usaglašenim principima da se iz etno-nacionalnog modela unutrašnjeg uređenja BiH ide ka evropskim demokratskim stečevinama koje u fokus stavljaju ljudska prava i slobode svakog čovjeka i svakog od naroda na cijelom teritoriju BiH. Jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje se koncept etničkog uređenja države i otežava dostizanje evropskih demokratskih standarda.”

Ističu da će povećanje broja delegata osnažit etničko cementiranje u FBiH jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata iz ovih etničkih skupina u kantonima gdje su većina.

“Iako smatramo „pozitivnom diskriminacijom“ povećanje broja delegata iz reda srpskog naroda i iz reda ostalih to nažalost neće imati demokratske efekte jer se odnosi na samo jedan dio Bosne i Hercegovine – Federaciju BiH, u kojoj je broj građana srpske nacionalnosti i reda ostalih minoran a sam njihov izbor opet će „diktirati“ većinski narodi u svakom od kantona. Međutim, odluka OHR-a je stupila na snagu i u primjeni je. Smatramo nužnim da OHR, s obzirom da se nalazi u situaciji „osporavanja“ u koju se sam doveo, mora donijeti Uputstvo o broju delegata iz svakog od kantona i njihovom broju po etničkoj pripadnosti i to primjenjujući Popis iz 1991. godine jer Anex VII nije proveden, a po Deytonskom sporazumu je obavezan u primjeni”, dodaju.

Ističu da žele jasno istaknuti da će u procesima koji predstoje fokus staviti na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, harmoniziranju uloge i nadležnosti domova naroda u oba entiteta i na nivou BiH, jasno definirati prava iz paketa „vitalnog nacionalnog interesa“ na prostoru cijele BiH, harmonizirati ulogu i nadležnost predsjednika/podpredsjednika u oba entiteta te konačno Ustav BiH mijenjati u kontekstu evropskog puta BiH, što je OHR donesenim odlukama u potpunosti propustio.

Organizacije civilnog društva i akademske zajednice iz reda potpisnika Deklaracije svoj budući rad i aktivnosti provodiće kroz zajednički Sporazum koji ćemo uskoro prezentirati javnosti.