Za osam sigurnih kuća u BiH ukupno 100 hiljada maraka. Tako je po ugovorima koje je sa nevladinim organizacijama koje vode ove objekte potpisao državni ministar Sevlid Hurtić. Nažalost potreba za ovim kućama je sve veća.

Svaki dan moramo govoriti o boljem institucionalnom odgovoru na nasilje potcrtao je ministar Hurtić najavivši i pres-konferenciju sa članicama ženske mreže u Gradačcu iz kojeg još nema informacija o odgovornostima zbog brojnih propusta trostrukog ubistva.

“Kada neće MUP TK da kaže dokle je taj slučaj, da mi tražimo na licu mjesta tu pres-konferenciju da tražimo dokle je došlo kod tog ubistva, i tu se ne govori samo o Nizami, govori se o dva muškarca što su ubijena”, rekao je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Iz Tužilaštva bez novih informacija o istrazi.

“Istražni timovi MUP-a TK po nalogu i pod nadzorom tužilaštva obavljaju obimne operativne i istražne radnje koje se odnose na događaje prije, tokom i nakon trostrukog ubistva i pokušaja ubistva tri osobe u Gradačcu 11. avgusta. Veći dio istražnih radnji je u završnoj fazi i trenutno se analiziraju pribavljeni dokazi”, naveli su iz Tužilaštva.

U najnovijem slučaju nasilja nad ženom koji je potresao regionalnu javnost osumnjičeni Denis Buntić jučer nije pritvoren. Tužilaštvo ZHK uložilo je žalbu na odluku Suda u Ljubuškom da pusti na slobodu Denisa Buntića koji se tereti za premlaćivanje supruge Klare. Ovaj slučaj, nakon što je Klara objavila snimak u medijima, izazvao je burne reakcije, ali i sramotnu podršku osumnjičenom zbog čega nije zgoreg još jednom ponoviti zašto je Denis Buntić jučer lišen slobode, uz činjenicu da je kod njega otkiveno i nelegalno oružje.

“Osoba inicijala D.B. se sumnjiči da je svojoj supruzi nanijela teške tjelesne ozljede tako što ju je šakama udarala u području glave, vrata i u području leđa. O tome postoji fotodokumentacija povreda, kao i prijava o povredi koje će služiti vještaku za vještačenje tjelesnih ozljeda“, rekao je Josip Aničić, kantonalni tužitelj Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.

Žene koje rade sa žrtvama nasilja, podsjetile su na usklađivanje zakona sa Istanbulskom konvencijom, te usvajanju novog Zakona o nasilju u porodici u entitetu Federacija BiH koji u formi nacrta stoji već duže vrijeme, ali i o postojećim zakonskim rješenjima koja nažalost ne rezultiraju odgovarajućim presudama.

Iz Agencije za ravnopravnost spolova ističu da se u saradnji sa VSTV-om kao nadležnim organom radi na pripremi obuka za tužitelje i sudije u cilju pooštrenja kaznene politike u okviru postojećih zakonskih okvira

“Imamo nevladinu organizaciju koja je radila analizu slučajeva. Pored mnoštva pozitivnih slučajeva, postoje negativni slučajevi gdje u presudi imate da je olakšavajuća okolnost nasilniku što je proodični čivjek i umanjenje kazne ili ugledni građanin ili nekažnjavan”, rekla je Samra Filipović, Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Uz tužitelje i suce za koje se planiraju obuke u cilju povećanja senzibilnosti iz sigurnih kuća ističu i druge probleme za kvalitetniji institucionalni odgovor na nasilje.

“Činjenica je da u ovom momentu tvrde u centrima za socijalni rad da su podkapacitirani i da ne mogu odgovoriti su svim slučajevima socijalne zaštite pa tako i nasilja u porodici. Što se tiče policije stalna je fluktuacija ljudskih resursa. U većini slučajeva nemamo zadužene osobe koje se bave isključivo nasiljem u proodici pa je njihov odnos prema takvim djelima znatno manje senzibilan”, navela je  Amra Hadžić iz Fondacije lokalne demokratije Sarajevo.

Profesionalci koji rade sa žrtvama još jednom ističu da je pogrešno na osnovu negativnih slučajeva slati poruke žrtvama da nemaju kome prijaviti nasilje.

“Ako se poduzme minimum mjera u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, odnosno koliko su profesionalci u institucijama svjesni potrebi da zaštite žrtvu, koliko joj vjeruju, koliko sam dolazak u sigurnu kuću može spasiti žrtvu i dijete od nemilih događaja”, rekla je Danijela Huremović, Vive žene Tuzla.

Od tragedije u Gradačcu na nivou čitave Bosne i Hercegovine evidentan je domino efekat, povećan je broj nasilja nad ženama ali se i žene češće obraćaju za pomoć u strahu za svoj i za živote svoje djece.

“Mi smo nakon Gradačca u našoj sigurnoj kući koja je jedina za Tuzlanski kanton imali sigurno 15 osoba koje su bile smještene iz lokalne zajednice Gradačac, a da ne govorim o ukupnom broju mi smo do sada imali 80 žena i djece koji su smješteni u sigurnu kuću, a na godišnjem nivou ih imamo u prosjeku 102 do 106”, istaknula je Huremović.

Iako se institucionalno smještaju u Tuzlu, žene iz Gradačca su se nakon stravičnog slučaja obraćale i drugim sigurnim kućama, između ostalog u Modriči.

“Mi smo imali na sopstveni zahtjev i iz Gradačca, Odžaka, čak iz Orašja dvije osobe koje su se prijavile putem SOS telefona i smještene su ili same ili sa svojom djecom”, rekla je Gordana Vidović,direktorica Udruženja građana Budućnost Modriča.

Dok javnost iščekuje odluku o pritvoru za osumnjičenog Denisa Buntića nezvanične infomracije iz Tuzlanskog kantona ukazuju da se drugačije od Nizaminog slučaja tretiraju ovakvi slučajevi i da se osobe koje se dovode u vezu sa nasiljem u porodici obavezno pritvaraju.