Nakon objave konačnih rezultata Općih izbora traje potres u redovima opozicije u Republike Srpskoj. Nakon što je rukovodstvo SDS-a podnijelo ostavke, na sličan scenario poziva se i vrh PDP-a.

U turbulentnom postizbornom periodu u Republici Srpskoj, među glasnom opozicijom odjekivala je neobična tišina Draška Stanivukovića. Drugi dan od objave konačnih rezultata izbora prekida je, pa odjekuju poruke.

“Kada je takav izborni rezultat, treba svi da podnesu ostavke, pa i ja sa tim ljudima, pa da vidimo kud da idemo dalje”, kaže Draško Stanivuković,ćlan predsjedništva PDP-a.

A izborni rezultat je takav da iziskuje promjene u opoziciji, pa i PDP-u kaže Stanivuković. Je li baš on ta promjena koja je stranci potrebna pitanje je na koje ne odgovara precizno.

“Moje nije da se ja namećem, neka rezultati govore o nama i neka djela govore o nama. Sve što bih rekao o sebi bilo bi suvišno i zato sam sebi dao za pravo da 30 dana ćutim jer je moj rezultat rekao sve”, dodaje Draško Stanivuković.

Rezultat je takav da je Stanivuković sa preko 26 hiljada glasova najpopularniji sa liste PDP-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Vjetar u leđa daje mu i činjenica da u skupšinske klupe ide troje njegovih najbližih saradnika. Baš zbog toga spekulisalo se da bi mogao ili u preuzimanje PDP-a ili iz PDP-a.

“Ostajem tamo gdje jesam. Pobjednik i pobjednički duh i pobjednik u nizu opozicionih poraza na raznim nivoima”, kaže Stanivuković.

Osim gubitka trke za poziciju predsjednika Republike Srpske, PDP bilježi ozbiljan pad u trci za fotelje u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Čak 10 hiljada glasova manje u odnosu na 2018. godinu.

Manje drastičan, ali ipak pad, PDP bilježi i u trci za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Stranka je 2018. osvojila gotovo 70 hiljada glasova, ove godine manje od 66 hiljada. Odrazilo se to i na mandate pa će PDP imati poslanika manje u naredne četiri godine.

Odnosno tek osam od 83 mjesta u skupštini, za šta PDP krivi način obračuna glasova. Sve ovo mogli bi biti argumenti i za preispitivanje odgovornosti lidera Branislava Borenovića, ali on bi alibi mogao pronaći u činjenici da je njegova podrška rasla.

“Vrlo je zanimljivo kako su pojedini opozicioni političari progutali žabu i odjednom su prihvatili podjelu uloga na pobjednike i gubitnike zanemarujući ono stajalište opozicije koja je tvrdila da su izbori pokradeni”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.

Što je tvrdnja pri kojoj ostaje Jelena Trivić, sudeći po sadržaju njenog obraćanja sa posljednjeg protesta, ali i po istupu na društvenim mrežama. Postizborni period kandidatkinju za predsjednika Republike Srpske vinuo je na čelo opozicionog bloka, što po nju može završiti na dva načina.

“Ili će je izbrisati sa političke pozornice, a kasnije izazvati i neko sažaljenje ili će je postaviti na, ne bih rekao čitave opozicije, ali jednog dijela koji možda nije ni sav PDP”, ističe Đorđe Vuković, profesor na FPN Banja Luka.

“Sasvim sigurno Jelena Trivić jeste jedan od kandidata koja bi mogla da zauzme mjesto predsjednika PDP-a i da u budućnosti bude jedan od nosilaca opozicione borbe u Republici Srpskoj”, mišljenja je  Velizar Antić, politički analitičar.

Pred PDP-om svakako je godina unutarstranačkih izbora. Branislav Borenović na čelu stranke je do kraja naredne godine, nakon čega, po statutu, neće moći u novi mandat. Hoće li mu kraj uslijediti prije moglo bi biti jasnije nakon sjednice Predsjedništva stranke koja je zakazana za srijedu.