U katastrofalnome stanju nalazi se 39 objekata koji imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Prilikom zasjedanja Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, izražen je stav kako je potrebno žurno reagirati jer, u protivnome, Bosna i Hercegovina bespovratno će izgubiti dijelove svojega povijesnoga blaga. No, za tu vrstu djelovanja nužna su financijska sredstva, koja obično – kada je kultura u pitanju – izostaju.

Predsjedavajući Povjerenstva alarmirao je nadležne porukom da među 39 ugroženih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, najmanje deset do petnaest njih iziskuju da se odmah reaguje, u pravcu saniranja štete. Ili će – u protivnom – za pet do deset godina potpuno nestati.

“Konkretno, jedna kuća je na Kovačima – nacionalni je spomenik. Tu je prije desetak godina se desila eksplozija, i ona je tom prilikom izgorjela. Dio je obnovljen, zaustavljeno je dalje propadanje za sada. Ali treba obnoviti čitavu kuću. Naravno, to jeste privatno vlasništvo, i veliko je pitanje kako pristupiti. Ili ćemo naći pare ili ćemo kuću skinuti sa liste spomenika, jer ne možemo privatnike držati u toj poziciji. Komisija treba da se aktivira i sa te strane”, izjavio je Faruk Kapidžić, predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Prema Kapidžićevim riječima, potrebno je da komisija u narednom periodu od stranih donatora i zainteresovanih ljudi osigura finansijska sredstva, jer – kako kaže: “ako se naša odluka o zaštiti nekog spomenika ne sprovodi onda nema je potrebe ni donositi”. Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je Zemaljski muzej. Djelatnici u njoj rade s puno žara i entuzijazma, iako muzej još ima neriješen status. Po svemu je ovo, kažu, zapravo muzej za koji bi trebala odgovornost da preduzme država Bosna i Hercegovina.

“Moram reći da uz jedan veliki entuzijazam i napor njegovih uposlenika, Zemaljski muzej opstaje i rade. Što zbog sadržaja, što zbog našeg rada i uloge da očuvamo ono što je ovdje prikupljeno. Već ovo ljeto razlikuje se od prethodnog kad je riječ o broju posjetilaca i grupa koje dolaze ovdje”, istakla je Adisa Lepić, kustosica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Odluka o proglašenju Zemaljskog muzeja nacionalnim spomenikom evidentirana je u Službenom glasniku iz 2018. godine. Ovaj nacionalni spomenik, navodi se, čine paviljoni arheologije, etnologije, prirodnih nauka, upravna zgrada, botanička bašta, sjeverni ulazni plato, sjeverna, istočna, zapadna i južna hortikulturna površina, te izvorni namještaj. Razloga je bilo mnogo.

“Njena starost i monumentalnost. Moram spomenuti da ja arhitekta Zemaljskog muzeja bio Karl Paržik, koji je arhitekta mnogih zgrada u Sarajevu. Jedina zgrada koja je namjenski građena da bude muzej je zgrada Zemaljkog muzeja”, navela je Lepić.

Pred Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika je mnogo posla, kao i pred nadležnima – da konačno sjednu za sto s temom zajedničkog opredjeljenja za brigom prema kulturno-povijesnom nasljeđa Bosne i Hercegovine. Brigom koju će pratiti konkretne akcije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad