Njemačka najavljuje povratak 16 tisuća migranata u Hrvatsku, što je u dijelu BiH upalilo alarme. Kako će se to odraziti na našu državu? O tome se najviše razmišlja u Bihaću, gradu koji je od 2018. godine utočište migrantima.

U potrazi za obećanom zemljom, od početka ove godine kroz Bihać je prošlo vise od 16 i po hiljada migranata. U gradu na Uni trenutno ih je nekoliko stotina. Utočište su pronašli ili u privatnim smještajima ili u kampovima Lipa i Borići. Jedni svoj život žele nastaviti ovdje, drugi cekaju pogodnu priliku za odlazak.

“Ja želim ići u Njemačku, Italija, bilo gdje”, kaže Muhamed iz Palestine.

“Ovdje ostajem, ne želim u Njemačku ili neke druge zemlje”, navodi Osman iz Sirije.

Nakon šest godina, otkada se desio prvi najveći migracioni talas u Bihaću, građani su se navikli na boravak migranata u njihovom gradu.

“Ja se ne osjećam ugroženo zbog njihovog prisustva ali da ih ima, ima. Oni ko vrijeme, pojave se uvece, onda nestanu, predveče će ih opet biti, traže sebi utočište, žalosno i teško”, kaže nam jedan građanin Bihaća.

“Mi smo se u početku svi, toliko smo imali empatije za te ljude, ja sam nosila čarape u torbi, kad ih vidim bose, daj. I onda je to jedno vrijeme preuzeli su nas da je to bilo nesnošljivo, restorane, klupe, sve je bilo prljavo. Sada kako se otvorio centar u Bihaću, puno je bolje, neuporedivo. Zadovoljni smo, bude po neka grupica ali uglavnom nas ne ugrožavaju”, još je odgovora.

“Ja se ne osjećam ugroženo, nemam nikakvih problema s njima, ne smetaju mi”, kažu nam još.

Iako su od 2018. godine zabilježeni različiti napadi, riječ je o individualnim istupima. Migranti se uglavnom, sukobljavaju međusobno.

Ipak, postoji strah od mogućeg novog priliva migranata. Ukoliko do istog dođe, lokalne zajednice se ne mogu same nositi sa tim, poručuje prvi čovjek Bihaća.

“Proces readmisije se počeo aktivno primjenjivati i u Zapadnoj Evropi, migranti se vraćaju u Hrvatsku iz Njemačke kao u posljednje mjesto gdje su registrovani. Siguran sam da će se taj proces readmisije odvijati i u BiH što znaci da će se ti ljudi vraćati i u BiH. I ono sto smo stalno ponavljali jeste da BiH nije usvojila strategiju upravljanja migracijama odnosno migrantskom krizom”, rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Pa je sav teret pomenute krize na Bihaću i Sarajevu. Iako je, dodaje Sedić, ovo problem cijele države.