Poplave su prouzrokovale veliku štetu na području Nacionalnog parka Una, naročito u rejonu najatraktivnijih destinacija i posjetilačkih zona. Šta će resorno ministarstvo preduzeti po pitanju sanacije ove turističke destinacije te koje aktivnosti slijede na pragu turističke sezone? Kako na cilj privlačenja turista u BiH utiče avionska povezanost države sa svijetom, odnosno ukidanje aviolinija sa aerodroma u Sarajevu? Šta imamo da ponudimo, kakva je prva slika koja dočeka one koje doputuju u BiH i postoji li mogućnost da bude ljepša, urednija? Mogu li građani ponovo očekivati vaučere za odmor na destinacijama u FBiH za koje je prošle godine federalno ministarstvo izdvojilo dva miliona KM? Ovo su samo neka od pitanja za ministricu okoliša i turizma FBiH, Nasihu Pozder.

Posljednje poplave koje su zahvatile Krajinu nanijele su jako velike štete, ne samo u parku Una. Ministrica ističe da se šteta u parku procjenjuje na stotinu hiljada, a u gradu Bihaću čak i do osam miliona, obzirom da je pet milona štete samo na poljoprivrednim usjevima.

Pozder je posjetila poplavljena područja i turističe atrakcije koje su doživjele katastrofu ali je istakla vrijedne radnike u parku koji su čak i tokom poplava uspijevali da očiste ovaj prirodni rezervat.

“Sve je bilo uredno i već skoro sanirano. Turisti se već vratili”, rekla je Pozder.

Kakvo ste stanje zatekli?

Pozder je preuzela mjesto ministrice prije manje od mjesec dana i kaže da je u ministarstvu puno radnika koji idu u penziju, tako da je stanje koje je zatekla trenutno u fazi obnove jer mnogi od trenutnih radnika će uskoro napustiti pozicije.

“Više me sikira stanje u okolišu”, nastavila je Pozder.

Bosna i Hercegovina se danas suočava sa velikim ekološkim problemima: od nečistog zraka do zagađenih rijeka. Ono što je pozitivno jeste usvojena strategija zaštite okoliša: krovni akt koji je prvi državni dokument tog tipa, a objedinjuje tri strategije zaštite okoliša koje daju sve smjerove za djelovanje u svih sedam politika okoliša.
Ipak naglašava da “sama neće moći ništa niti njeno ministarstvo”.

Za razvoj okoliša, urbanih područja i turističkih centara, potrebno je kao prvi korak, spojiti razdvojena područja.

“Prostor ne može poznavati administrativne granice. I to je nešto na čemu ću raditi. Povezivanje svih naših destinacija, svih naših gradova, svih nivoa vlasti”, pojasnila je ona,

“Bit ću sretna ako očistimo kese iz rijeka. To su naravno male stvari koje zahtijevaju veliki posao”, pojašnjava Pozder i ističe da njeno ministarstvo nastoji raditi na poboljšanju kvalitete zraka koje je jedno od gorućih problema glavnog grada, međutim, pomoć za sanaciju te anomalije morat će tražiti od partnera u nevladinom sektoru.

“Mi smo razvoj počeli da prihvatamo samo kroz broj kvadrata i što veće količine stakla i betona…. svi ti betoni i sva ta stakla su dovela do toga da smo promijenili klimatsku sliku. Nisu se promjene u klimi desile tek tako. Desile su se upravo zato što smo napravili prostore u kojima nemamo mjesta na kojima će voda oteći poslije poplava. Poplave su uzrokovane gradnjom”, pojasnila je Pozder za N1.

Betoniranje obala, nepoštivanje zakonskih odredbi koje jasno kazuju koliko se objekat mora odmaći od obale, gradnja više spratova na zgradama iako je propisano mnogo manje, sve su uzroci potresanja okoliša koji danas prave cirkularne probleme koji se dešavaju.

“Oglušujući se na mišljenja struke i prateći samo odluku politike koja vam pogoduje – vi ne pravite problem koji je kratkoročan nego dugoročan”, zaključila je ona.

Avionska (ne)povezanost sa svijetom

Pozder nadalje ističe da po pitanju turizma imamo mnogo toga da ponudimo.

Poznato je da turizma neće biti bez putnih komunikacija. Kaže da je nakon posjete aerodromu uvidjela da aerodrom ima velike planove, ali veoma je važno razvijanje i željezničke i cestovne infrastrukture.

“Morate obezbijediti cestovnu infrastrukturu – kada turista sleti u sarajevio treba ga što jednostavnije odvesti na druge destinacije kako bi se što više zadržao u BiH. Trenutno je zadržavanje tri dana i to nije dovoljno. Nije dovoljno da bi smo napunili naše kase, a turizam trebamo posmatrati kao ekonomsku-privrednu granu. I onaj novac koji nam treba da zaštitimo okoliš – da bismo imali razloge da privučemo turiste – uporavo trba generisati turizmom. A ne možemo ako ne saniramo cestovnu infrastrukturu”, ističe ona.

Šta smo uradili u zaštićenim područjima?

Pozder je naglasila da u svom mandatu želi zaštiti Bjelašnicu i Treskavicu. Hiperizgradnja objekata narušva zaštićeno tlo kao i ekosisteme koji su nastanjeni na našim planinama.

Turista danas kada dođe mora “razmišljati kako će autom do planine”, kaže Pozder, a puno jednostavnije bi bilo kada bi mogli imati žičaru i za Igman ili Belašnicu. U tom slučaju i zrak bi se manje zagađivao, a planinski putevi bi bili čistiji i prohodniji.

“Grešaka je bilo jako puno, kratkotrajno pogodovanje investitorima i onima koji donose odluke”, naglašava ona i dodaje, “ne mislim da je investitor uvijek kriv za greške koje se prave. Želimo odgovorne investitore, koji će pratiti naše zakone i pravila”, kako ističe, do sada se radilo sa prilično klimavim propisima koje investitori nisu poštovali.

Hilton je jedna dobra turistička investicija, dodaje ona.

Turizam u BiH

Bosna i Hercegovina ima mnogo spomenika kojima nismo posvećivali pažnju: “Imamo industrijsko naslijeđe koje se u svijetu promoviše i dovodi turiste na tako povezane destinacije. Mi smo bili zemlja koja u svom grbu ima dimnjak – mi to danas nikako nismo iskoristili.”

Potrebno je prepoznati sve odlike turizma na lokalitetima te kroz strategiju sa domaćinima poboljšati uslove za tercijarne usluge koje pružamo.

“Ako želimo seoski, planinski turizam… treba ih naučiti i priviknuti kako dočekati goste”, Pozder pojašnjava da je turizam sveobuhvatna djelatnost u koju svi trebamo biti uključeni.

Poruka svima je da je jako važno prvo upoznati svoju zemlju kako bi znali šta možemo ponuditi. U narednom periodu će obavijestiti o vaučerima za putovanja u BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad