Poznata po poludivljim konjima, visoravan Kruzi na korak do zaštite: Vjetroturbine zabranjene, stočarstvo i turizam uz nova pravila

Stručno obrazloženje predstavljeno je u četvrtak u Livnu, a konačnu odluku o proglašenju zaštićenog područja, nakon provođenja propisane procedure, donijet će Gradsko vijeće Livna.

Voditeljica izrade stručnog obrazloženja, prof. Mirjana Miličević, pojasnila je da je ta kategorija odabrana upravo zbog povezanosti prirode i lokalnog stanovništva, koje se na ovom području tradicionalno bavi stočarstvom i pčelarstvom. Cilj nije zaustaviti te djelatnosti, nego omogućiti njihov nastavak uz jasna pravila korištenja i upravljanja prostorom.

Predložena zaštita zasad obuhvata samo dio visoravni koji pripada Gradu Livnu, dok područja susjednih općina Glamoč i Tomislavgrad nisu uključena u ovaj postupak. Miličević je istakla da Kruzi čine jedinstvenu prirodnu cjelinu te izrazila nadu da će se i susjedne lokalne zajednice u budućnosti uključiti u njenu zaštitu.

Tri zone zaštite: Šta će biti dozvoljeno, a šta zabranjeno?

Stručnim obrazloženjem predložena je podjela područja na tri zone, zavisno od prirodne osjetljivosti i načina korištenja prostora.

Prva zona, zona stroge zaštite, obuhvatala bi približno 10 do 15 posto područja, uključujući izvorišta, pećinske sisteme, gnijezdilišta ptica i druga najosjetljivija staništa. U njoj bi bili dozvoljeni uglavnom stručni nadzor, istraživanja i nužni zaštitni zahvati uz odgovarajuća odobrenja, dok turističke posjete ne bi bile dozvoljene.

Najveći dio visoravni, između 65 i 75 posto površine, nalazio bi se u zoni usmjerene zaštite, u kojoj bi se nastavili stočarstvo, ispaša, košnja i pčelarstvo te planinarenje označenim stazama. Manji turistički sadržaji mogli bi se uređivati uz odobrenje nadležnog upravljača, dok bi vožnja izvan označenih puteva i veliki infrastrukturni zahvati bili zabranjeni.

Treća zona, zona održivog korištenja, obuhvatala bi približno 10 do 20 posto područja. U njoj bi se omogućile organizovane turističke posjete, rekreacija i razvoj manjih turističkih i edukativnih sadržaja, ali ne i izgradnja velikih hotela i turističkih kompleksa koji bi narušili prirodni krajolik.

Zaštita izvora Duman i očuvanje livanjskih pašnjaka

Jedan od najvažnijih razloga za zaštitu Kruza njihova je povezanost s izvorom Duman, značajnim za vodosnabdijevanje Livna. Miličević je upozorila da zbog propusne kraške podloge zagađenje s površine može dospjeti u podzemne vode, dok bi veliki građevinski zahvati, uključujući iskopavanja i miniranja, mogli promijeniti njihove prirodne tokove.

Uz zaštitu vode, važno je očuvati i prirodne pašnjake bogate ljekovitim i aromatičnim biljem, koji doprinose posebnostima mlijeka od kojeg se proizvodi livanjski sir. Nastavak ispaše važan je i za održavanje otvorenih travnatih površina, koje zbog napuštanja tradicionalnog stočarstva postepeno zarastaju.

Posebna pažnja poludivljim konjima

U očuvanju takvog krajolika važnu ulogu imaju i poludivlji konji, kojima je u stručnom obrazloženju posvećena posebna pažnja.

Predloženo je praćenje njihove populacije, očuvanje prostora kretanja i osiguravanje odgovarajuće brige, dok bi se konkretne mjere, uključujući snabdijevanje vodom tokom sušnih perioda, razradile budućim planom upravljanja.

Vjetroturbine ne bi bile dozvoljene ni u jednoj zoni

Stručnim obrazloženjem razmatrani su i planirani energetski zahvati na visoravni. Miličević je tokom predstavljanja navela da se, prema prikazanoj prostorno-planskoj dokumentaciji, dvije zone planiranih energetskih zahvata nalaze unutar područja predloženog za zaštitu.

Prema predloženom režimu zaštite, izgradnja vjetroturbina i pripadajuće velike energetske infrastrukture ne bi bila dozvoljena ni u jednoj od triju zona.

Na prekomjerno planiranje koncesijskih područja za izgradnju vjetroelektrana upozorio je i gradonačelnik Livna Darko Čondrić, istaknuvši da Grad želi očuvati visoravan i njen razvoj usmjeriti prema održivom turizmu, stočarstvu i poljoprivredi.

Nekontrolisana vožnja quadovima oštećuje prirodne pašnjake

Osim velikih investicijskih zahvata, problem predstavlja i sve intenzivnije turističko korištenje prostora. Miličević je upozorila da nekontrolisana vožnja quadovima i terenskim vozilima izvan uređenih saobraćajnica dovodi do nastajanja novih puteva i oštećivanja prirodnih pašnjaka.

Upozorila je i na nepropisno odlaganje otpada te ponašanje dijela posjetitelja koji se previše približavaju poludivljim konjima i hrane ih.

Predložena zaštita zato bi podrazumijevala uređenje saobraćajnica i turističkih staza te jasna pravila posjećivanja, kako bi se turistička ponuda mogla razvijati bez daljnjeg narušavanja prirodnih vrijednosti.

Ko će upravljati zaštićenim područjem i kada se očekuje odluka?

Ako visoravan Kruzi bude proglašena zaštićenim krajolikom, u roku od šest mjeseci trebalo bi uspostaviti sistem upravljanja. Stručnim obrazloženjem predviđeno je i osnivanje nadležne javne ustanove koja bi provodila mjere zaštite i nadzirala korištenje prostora.

Miličević je naglasila da je pritom važno uključiti lokalno stanovništvo, posebno stočare, vlasnike zemljišta i druge korisnike visoravni, kako bi se buduća pravila uskladila s njihovim potrebama.

Predstavljen je i okvirni desetogodišnji razvojni plan, koji uključuje postepeno uređenje infrastrukture, razvoj održivog turizma i osiguravanje sredstava iz javnih i međunarodnih izvora finansiranja.

Predloženi režim zaštite još nije na snazi. Nakon završetka javnih konsultacija i pribavljanja saglasnosti nadležnog kantonalnog ministarstva, o proglašenju zaštićenog područja odlučivat će Gradsko vijeće Livna.