Kao simbol radosti koja se iščekuje pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan. Praznik kojim se najavljuje rođenje Hristovo obiluje simbolikom. Prati ga i niz ritualnih radnji za koje se vjeruje da će kući donijeti zdravlje i napredak tokom cijele godine. S vjerom u boljitak brojni su domaćini poranili i prije zore otišli po badnjak.

U dobroj vjeri i uz pjesmu Nedeljko Vranić iz Čardačana je poranio i pred zoru s tri poteza sjekirom, pazeći da padne ka istoku, usjekao badnjak. Priroda ga je bogato ukrasila lišćem, pa ovaj domaćin vjeruje da će se to odraziti na njegovo domaćinstvo.

“Što kaže naš narod i vjerovanje, ako je badnjak prirodan, nakićen s lišćem, da će nam biti i rodna godina”, kaže Nedeljko.

Ritual sječenja badnjaka za Čardačane je kolektivna stvar, pa su muški – i stari i mladi svoju dužnost obavili kolektivno. Najljepši su kao i u drugim brojnim selima sjekli na kraju i namijenili ga crkvi ne bi li tako cijeloj

Badnjak u pravilu siječe najstariji član domaćinstva. U pravilu, radi se o hrastvom ili cerovom mladom drvetu ili često samo grani. Vjeruje se da tu takve u čudesnoj vitlejemskoj noći donijeli i pastiri kako bi ugrijali tek rođenog Sina Božijeg.

Tako u pojedinim selima domaćin nipošto ne ide sam po badnjak, kako bi imao ko da uhvati iver. Prvi koji padne nakon odsijecanja badnjaka, a kojem se daju posebna svojstva. Vjeruje se da, ako se on stavi tamo gdje domaćinstvo ima stoku, da će ona davati puno blaga u godini koja slijedi ili, ako se stavi pod kvasac, da će sve u domaćinstvu u narednoj godini rasti.

Običaji se razlikuju od sela do sela, ali se badnjak u svim dariva uglavnom žitom, medom ili vinom, a po dolasku pred kuću bogato se ukrašava što je ovog jutra učinila i Jadranka.

“Kako bi godina bila bogatija. Sve uspješnije bilo, bolje zdravlja, sreće”, kaže Jadranka Gotovac iz Čardačana.

Vjeruje se da će godina biti rodna ako se za badnjak hvata mraz. Jutros ga je bilo uprkos natprosječno toplim danima, zbog kojeg su i visibabe u Jadrankinom dvorištvu procvjetale. Brojna domaćinstva večeras će ugrijati iskre s badnjaka prije obavezno posne, ali obimne večere kojoj prethodi velika radost za najmlađe.

“Unosi se slama u kuću u zdjelu neku, stave se orasi, bombone, ljelje koji dinar, markica koja, počne se pijukanje. Pijučemo, pošto sam ja najstarija, baka. Ja sam onda stara kvočka”, dodaje Jadranka.

I ovo je prije svega simboličan čin izražavanja ljubavi kojim se najmlađi uče i strpljenju, jer slatkiše mogu jesti tek sutra. Vjerujući Badnji dan od Božića ne razdvajaju, jer Badnji dan nagovještava dolazak Spasitelja. Svi običaji zapravo simbolizuju atmosferu iz vitlejemske pećine.

“Ta igra i radost oko te vatre, na tom pijukanju ustvari je radost anđela i pastira u pećini što se rodio spasitelj. Sav taj dan i sva ta priprema u kući je simbolika pećine u kojoj se rodio naš spasitelj Isus Hrist”, kaže sveštenik Velimir Klincov.

Najradosniji hrišćanski praznik podsjeća i na opraštanje, jednu od najtežih vrlina. Baš na Badnji dan treba praštati – kako bi se dan Hristovog rođenja proveo u miru i ljubavi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad