Blizu 50 posto LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini bilo je žrtva diskriminacije u posljednjih 12 mjeseci. Sedamdeset posto izbjegava javna mjesta radi vlastite sigurnosti. Do koje granice ide mržnja prema drugačijem? Akcioni plan o ravnopravnosti je predstavljen, no glavno pitanje je da li je izvodiv?

Govori mržnje, odbacivanje, verbalni ili fizički napadi. Česti događaji na Balkanu. Iako teret osude i diskriminacije nose na svojim leđima, LGBTIQ osobe godinama ponosno vode svoju borbu.

“Lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, interspolne osobe su ponosno izlazile na ulicu i u javni prostor, a LGBT zajednice su konstantno jačale, širili se i gradili. Homofobija, bifobija i transfobija su poput hidre, mitskog čudovišta. Taman kad joj aktivisti i aktivistkinje odsjeku jednu glavu, nekoliko novih izraste”, kazala je Emina Bošnjak, Sarajevski otvoreni centar.

Prva presuda zbog diskriminacije LGBTIQ osoba, izrečena je ove godine. No, i dalje je procesuiranje zbog govora mržnje ili fizičkih napada nedovoljno. Stereotipi i predrasude još uvijek nisu iskorijenjeni.

“Monitoringom Evropske komisije primjećeni su brojni problemi, kojima se ističe potreba da se njeguju prava osoba LGBTIQ populacije. Konkretno tu se govori o negativnoj, javnoj percepciji, borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje na osnovu seksualne orijentacije i spolnog identiteta”, kazao je Thorsten Afflerbach, Odjel za inkluziju i antidiskriminaciju u Strasbourgu.

Rasprostranjenosti homofobije, bifobije i transfobije postaju svjesne i institucije. Kao i neophodnosti poboljšanja stanja.

“Važna obaveza je podizanje svijesti i razumijevanja, kako javnosti tako i ljudi koji rade u institucijama, da budu osjetljiviji prema problemima i pitanjima ove populacije”, kazala je Samra Filipović-Hadžiabdić, Agencija za ravnopravnost spolova BiH.

Početni koraci, konačno su napravljeni. Set mjera, obaveza i preporuka koje se u prvom redu odnose na bh. institucije, predstavljen je u Akcionom planu za ravnopravnost LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini.

“Akcioni plan sadrži neke podatke i uspoređuje situaciju sa anketama u BiH i sa anketama sprovođenim u drugim zemljama Evrope, odnosno EU. Postoje određene razlike koje su prepoznate. Cilj je da se približi situacija, odnosno da se smanji što više diskriminacija”, kazala je Bojana Urumova, Ured Vijeća Evrope.

Ostvarivanje Akcionog plana, pomoglo bi Bosni i Hercegovini na njenom putu ka ulasku u Evropsku Uniju.

“Pet od 14 prioriteta se fokusira na osnovna, ljudska prava. Tri od ovih pet se direktno odnose na LGBTIQ zajednicu, zaštitu prava svih građana, osiguravanje okruženja za građansko društvo”, kazao je Gianluca Vannini, EU Delegacija u BiH.

Prvi list knjige za ostvarivanje ravnopravnosti je ispisan. Put ka stvaranju tolerantnijeg društva je dug, ali nije nemoguće da sve značajnije korake zajedno napravimo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad