Oglas

Dogovor iza zatvorenih vrata?

Pravda po Dodikovoj mjeri: "Poražavajuće je da nemamo glasove unutar pravosuđa koji će reći 'ja ovo ne želim'"

Milorad Dodik
Dodik sa pristalicama ispred Suda BiH prilikom dolaska na jedno od ranijih ročišta | F.Z./N1

Gost emisije "Dan uživo" na N1 bio je Denis Džidić, novinar i direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koji je u otvorenom i oštrom razgovoru govorio o nedavnom ukidanju pritvora predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, političkom i institucionalnom posrnuću pravosuđa, te o koncertu Marka Perkovića Thompsona i njegovom širem političkom kontekstu. Džidić je bez zadrške komentarisao aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući ih kao direktan udar na vladavinu prava i demokratske standarde, ali i širi problem tolerisanja radikalizma i negiranja genocida u regiji i Evropi.

Oglas

Džidić je detaljno govorio o okolnostima u kojima je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku ukinut pritvor u predmetu napada na ustavni poredak BiH. Naglasio je da je cijeli ovaj slučaj vođen netransparentno, bez prisustva javnosti i novinara, što je, kako ističe, presedan u pravosudnoj praksi.

"Ročišta za određivanje pritvora, ukidanje pritvora, produžavanje mjera su javna. Nije bilo nikakve najave, a onda da je bilo i zatvoreno za javnost. Apsolutno. Dakle, te stvari su javne. Ima razlog zašto su javne. Zato što imaju zakonske odredbe koje određuju da te stvari budu javne", pojasnio je Džidić.

Dodao je da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) ima komunikacijsku strategiju kojom se nalaže proaktivno informisanje javnosti, naročito kada je riječ o visoko rangiranim političkim službenicima i djelima od javnog interesa. Međutim, kako navodi, u ovom slučaju to je ignorisano.

Oglas

"Vi sve to uzimajući u obzir, uradite jedan dogovor iza zatvorenih vrata, dozvolite osobi koja je dovela BiH do tačke kada se govori o ratu i blokadi evropskog puta da prođe nekažnjeno, bez objašnjenja, bez komunikacije s javnošću", konstatovao je Džidić.

Zatim je istakao da je "pravosuđe pristalo da bude saučesnik u urušavanju sistema“ te upozorio da je ovakvo postupanje korak ka ukidanju jednakosti građana pred zakonom.

"Za Dodika ne važe ista pravila“

Posebno je problematično, smatra Džidić, što pravosuđe pravi izuzetke u slučajevima gdje je akter Milorad Dodik.

Oglas

"Sud i tužilaštvo su ovdje dokazali da postoje osobe koje su jednake pred zakonom i one koje su nejednake i mogu da rade ono što njima odgovara", dodao je naš sagovornik.

Džidić je komentarisao i navode da je Dodika u sud doveo direktor Sigurnosno obavještajne agencije (OSA) Almir Džuvo. Iako nema potvrdu, kaže da je, prema dostupnim informacijama, angažman sigurnosnih struktura bio dogovoren. Ukazuje da se na ovaj način ruši sistem i pravda selektivno primjenjuje, te izražava bojazan da bi se sličan scenarij mogao dogoditi i u slučajevima Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

"Ako se ovako postupa u slučaju Milorada Dodika, kako će se obrazložiti da se drugačije mora u identičnim slučajevima? Neće se niko pitati gdje je optužnica, zašto nije podignuta? Sve se dešavalo pred kamerama, sve je jasno, ali niko neće voditi računa o rokovima", smatra Džidić.

Oglas

"Dodik nameće narative, a pravosuđe mu se povinuje“

S obzirom na to da je Dodik prije tri mjeseca govorio da je sutkinja Sena Uzunović, koja ga je prvostepeno proglasila krivim u slučaju nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, od njega zatražila milione KM u zamjenu za oslobađajuću presudu, ali nikad nije javno objavio dokaze, Džidić naglašava da je Dodik zapravo izgradio poziciju iz koje diktira narative i institucijama.

"On je populista, autokrata koji vrlo jasno i kontinuirano koristi platforme da laže i vlada dezinformacijama. On diktira tempo i u političkoj i u pravosudnoj areni", naglasio je Džidić.

Oglas

Podsjetio je na ranije slučajeve poput onog sa nekadašnjim ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem i Atifom Dudakovićem, bivšim generalom Armije Republike BiH gdje su zabrane javnog istupanja bile automatske, dok se za Dodika pravila prilagođavaju.

Džidić je upozorio da je pravosudni sistem u BiH već urušen, a posebno je bio kritičan prema nedostatku reakcije tužilaca koji bi, kako kaže, morali imati profesionalni integritet i distancirati se od političkog utjecaja.

"Poražavajuće je da nemamo glasove unutar pravosuđa koji će reći 'ja ovo ne želim'. E to je problem", naveo je Džidić.

Mogući politički epilog oslobađajuće presude

Govoreći o političkim implikacijama mogućeg oslobađanja Dodika u slučaju nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Džidić smatra da bi to značilo njegov ostanak u politici, bez ikakvih prepreka za nastavak djelovanja. Ukoliko Trojka ostane pri stavu da neće sarađivati sa SNSD-om dok je Dodik na čelu, mogli bi, smatra, biti primorani na kompromis, posebno ako HDZ nastavi blokirati pokušaje promjene vlasti.

Oglas

"Ako presuda bude oslobađajuća, Trojka više neće imati argument da kaže 'ne želimo'. Onda mogu samo reći 'mi ne želimo', ali vlast će svakako neko drugi preuzeti. U BiH uvijek ima neko drugi ko čeka", mišljenja je Džidić.

Koncert Thompsona kao politički događaj

Komentarišući koncert kontroverznog hrvatskog nacionalističkog rock pjevača Marka Perkovića Thompsonau Hrvatskoj, Džidić je rekao da ti nastupi nikada nisu bili samo muzički.

"Koncerti Thompsona generalno uvijek jesu politički. Vidimo da su povezani sa stranačkim skupovima, da političari poput Andreja Plenkovića prisustvuju, da je to dio desničarskog narativa HDZ-a", dodao je.

Džidić je istakao da Brisel ne reaguje jer desničarske politike jačaju širom Evrope.

"Imamo Mađarsku, Italiju, Francusku – vlade koje u svojim koalicijama imaju snažne desničarske aktere. U takvom kontekstu su i ruke Evropske unije vezane", stava je Džidić.

Negiranje genocida i uloga BIRN-a

Na kraju, govoreći o 30. godišnjici genocida u Srebrenici, Džidić je predstavio niz aktivnosti koje BIRN realizuje u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica. Istakao je važnost izložbe u UN-u, dokumentarnog animiranog filma "Fahrudin“, multimedijalnih sadržaja i obrazovnih inicijativa koje imaju za cilj učiniti istinu o genocidu dostupnom široj javnosti.

"Objavljujemo multimedijalni page pod nazivom 'Kroz riječi onih koji su priznali', gdje pričamo priču o genocidu koristeći isključivo svjedočenja osoba koje su priznale krivicu", pojasnio je Džidić.

Upozorio je da u BiH još postoji sistemsko negiranje genocida, a da pravosuđe ne koristi mehanizme koji mu stoje na raspolaganju.

"Tužioci odbijaju sistemski podizati optužnice protiv osoba koje negiraju genocid. Analizirali smo odluke o nesprovođenju istrage – one su neshvatljive", poručio je Džidić zaključujući s porukom da "govor o slobodi izražavanja ne može biti izgovor za nekažnjeno negiranje najtežih zločina".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama