Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, kazao je za N1 kako misli da bi visoki predstavnik Christian Schmidt trebao intervenisati kako bi se imenovala nova Vlada Federacije BiH. On je ocijenio kako je Schmidt svojom intervencijom, tokom izborne noći, dove do "daljnje etno-nacionalizacije Parlamenta FBiH" i da to "nije dobar put". Također, Ademović je komentarisao izbor Marina Vukoja za ustavnog sudiju istakavši da on nikada nije čuo za njega i da nije siguran da je Vukoja "pravnika visokih moralnih i pravnih kvaliteta".

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbacio apelacije Komšića i Džaferovića ustvrdivši kako je Schmidtova intervencija u izbornoj noći u sladu sa Ustavom BiH. Jeste li očekivali ovakvu odluku Suda?

U svakom slučaju ovo je bila teška odluka. Da je tako potvrđuje činjenica da se moralo glasati u dva kruga. Sud je bio podijeljen i kad je tako – odluka je donesena preglasavanjem. Ustavni sud je presudio da se kontroverzna odluka visokog predstavnika mora poštovati.

Ustavni sud BiH je u obrazloženju svoje odluke naveo “da su amandmani na Ustav FBiH i izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članovima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima”. Možete li ovo pojasniti?

Svi ti nabrojani međunarodni standardi su dio Ustava BiH. Ustavni sud je očigledno imao više zadataka i potvrdio je da su sva rješenja iz odluke Schmidta u skladu sa međunarodnim standardima. Lično sam imao dileme u vezi te odluke. Treba naglasiti kako je bitno da je Ustavni sud BiH zadržao svoju nadležnost da preispituje odluke visokog predstavnika.

Da li je time pojačan legitimitet visokog predstavnika?

Potvrda najvišeg suda Bosne i Hercegovine daje legitimitet nekom pravnom aktu koji je nametnuo visoki predstavnik. To je praksa koja je usvojena od 2000. godine.

Kakve pravne i političke konsekvence može imati ova odluka Ustavnog suda?

Moram priznati da je to jedna od stvari zbog kojih sam imao dileme. Po mom dubokom uvjerenju, kroz ova rješenja došlo je do daljnje etno-nacionalizacije Parlamenta FBiH i mislim da to nije dobar put. Mislim da je ova odluka visokog predstavnika dovela do toga da ti etno-nacionalni elementi igraju bitnu ulogu kod formiranja vlasti u Federaciji jer kao manjinski segment daju sebi za pravo da uslovljavaju političku većinu. Ovom odlukom se pojačava pozicija svih etno-nacionalnih stranaka prije svega u Federaciji, a onda i na nivou države.

Da li bi bilo dobro rješenje da OHR ponovo interveniše?

Ovo jeste jedna vrsta blokade. Vlada FBiH se može formirati jedino konsenzusom i to je sredstvo blokade. Ovo se može riješti da visoki predstavnik ponovo interveniše ili da se iznađe rješenje kroz Ustav. Mislim da bi blokada bila ocijenjena kao neligitmno političko ponašanje. Ima argumenata da se tvrdi da Vlada FBiH pripada predsjedniku Federacije zato što je to inokosni organ koji ima svoja dva zamjenika, tj. potpredsjednika. Ta saglasnost potpredsjednika na izbor Vlade FBiH ne znači da je to kao odluka kolektivnog tijela, nego je više kontrolni mehanizam da zamjenici predsjednika Federacije, odnosno potpredsjednici imaju pravo da stave prigovore ukoliko predsjednik ne sastavi vladu kako treba. To je politički korektno ponašanje.

Pošto mi nismo razvijena parlementarna demokratija, nemamo kulturu kompromisa, u takvoj situaciji moramo naći pravno sredstvo deblokade. Mislim da bi visoki predstavnik treba intervenisati.

Kako tumačite različite ocjene o imenovanju Marina Vukoja za ustavnog sudiju?

Ja tog gospodina ne znam, s obzirom da pripadam i stručnoj i akademskoj pravnoj javnosti. Nisam čuo za dotičnog pravnika i nisam siguran da on zaosta etablira pravnika visokih moralnih i pravnih kvaliteta. U javnosti postoji spekulacija da je povezan sa HDZ-om što je u apsolutnoj suprotnosti sa standardima izbora sudija Ustavnog suda. Ne mogu shvatiti da je jako mnogo uglednih pravnika dobilo drastično manje bodova od Vukoje zbog čega sumnjam da je izbor bio kvalitetan i profesionalan. Komisija za imenovanje je bila sastavljena većinom od predstavnika političkih stranaka. Mislim da je izbor (Vukoje) politički motivisan.

Da li su bile prihvatljive sudije koje se povezuju sa SDA?

Izbor sudija Ustavnog suda u svim zemljama je kontroverzan. Slično je bilo i u SAD-u. Ali razlika između BiH i drugih zemalja jeste involviranost kandidata u političkoj stranci, taj period “hlađenja” mora biti jako dug i čist. Ti kandidati nedvojbeno moraju zadovoljavati profesionalne kriterije. Nisam sigurna to da se ovdje poštuje. Ovdje se prije svega poštuje politička lojalnost i stvari se stavljaju na glavu, a ne na noge.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad