Pravoslavni vjernici bliže se završetku posta, danas je veliki četvrtak. Pored suzdržavanja od mrsne hrane, crkva propagira suzdržavanje i od loših misli i djela. Za vrijeme strogog posta, pravoslavni vjernici pripremaju se za najveći hrišćanski praznik Vaskrs.

Šestedesetsedmogodišnjem Draganu nije bilo teško preći 20km da dođe u Hram Hrista Spasitelja u Banjaluku, provjeriti kada počinje sveti pričest. Zajedno sa svojom suprugom, ispostio je gotovo cijeli vaskršnji post. Ništa od toga mu ne pada teško jer:

“Vaskršnji post za mene je svetinja. Onaj ko vjeruje bolje se osjeća, barem ja, kada god dođem ovdje, kada se vratim kući ja sam raspoložen. Dolazim svako drugi treći dan u grad, ali nikada nismo prošli da nismo navratili. I nije vam teško? Nikada nikad mi nije bilo teško doći”, kaže Dragan Šešić.

Sva četiri posta u pravoslavlju, koja traju više od 40 dana, isposti i Željka iz Banjaluke. Duhovno i tjelesno čišćenje organizma, kako kaže uvijek dobrodođe.

Željka Drljača:

“I psihički i fizički posti. Obilazim manastire, znači za mene post nije nikakva težina, može biti trpeza puna svega, ali ako ti imaš volje i ako voliš Gospoda, evo ja kada pričam o tome, meni se plače. Postim i božićni i vaskršnji i sva četiri posta, za mene je Vaskrs ljubav”. 

A najvećem hrišćanskom prazniku, Vaskrsu, prethodi velika i strasna nedjelja. Nedjelja kada se pravoslavni vjernici ne odriču samo od hrane.

Danas i u narednim danima, sve do Vaskrsa, pjesma se ne čuje. Razlog je Isusovo stradanje koje će se desiti na Veliki petak. Za pravoslavne vjernice počela je stroga sedmica posta.

“Ili “Post na vodi” koji podrazumjeva izbjegavanje hrane koja u sebi sadrži ulje ili se na istom sprema. Meso i mliječni proizvodi, zabranjeni su tokom svih dana posta. No, nekada je strogi post podrazumijevao samo konzumiranje vode. Karakteristično je da je nekada i stoka bila izložena postu. No, da isti nije samo fizičko odricanje od hrane upozorava i Vladika Grigorije.

“Ako ideš u crkvu i ako postiš i ako se moliš, ništa ti ne vrijedi ako nekoga vrijeđaš, ako nekoga osuđuješ, ukoliko nekoga ponižavaš i ukoliko misliš da time što ti ideš u crkvu i postiš da si bolji od nekoga. Ti imaš zadatak da voliš sve ljude, čak i one koji te ne vole. I da to što postiš i što se moliš treba da bude u službi toga da se naučiš da voliš”. 

Uzimanjem kašičice vina i nafore, odnoso komada hljeba, pravoslavni vjernici pristupaju tajni svetog pričešća. Čime se post i zaključuje.

Patrijarh Porfirije:

“A da bismo mogli da se pričešćujemo mirne savesti, podrazumjeva se trud koji uključuje u sebe i post i molitvu , ali i s obzirom da smo slabi i nemoćni ljudi pa grešimo i padamo, podrazumeva onda i pokajanje i ispovijest”. 

Za vrijeme posljednje sedmice posta pojačane su molitve i bdenja. U ovim danima, pravoslavnici vjernici posebno se posvećuju dobrim djelima. Pravoslavno sveštenstvo upravo upozorava da post nije dijeta, jer se masnija i jača hrana ne jede, niti se smije tako posmatrati. Stišati strast i bijes. Ne pomisliti nikome zlo. Oprostiti. Suština je svakog posta u pravoslavlju.