Stranci su otišli. Razgovori o izbornoj reformi trebali bi se nastaviti u domaćoj režiji, uprkos tome što su svi svjesni da je prošlo pet do dvanaest. Posljedice izostanka dogovora tek će se osjetiti u narednim mjesecima.

“Treba biti realan, vrijeme je isteklo”, rekao je Dragan Čović po završetku neumskih pregovora za HRT. Ipak nije spreman zatvoriti tu knjigu. Odazvat će se i na predstojeće domaće susrete.

“Ustavni sud izvan snage je stavio određene odrednice Izbornog zakona, čime bi formalno imali problem. Tako da mi formalno-pravnih uvjeta za organiziranje izbora nemamo, ali, evo, ako uspijemo nešto posebno dogovoriti, onda bi u Parlamentarnoj skupštini BiH morali napraviti izmjene Izbornog zakona koje bi nam to mogle omogućiti pa da kažemo da imamo jedan demokratski proces izbora”, rekao je lider HDZ-a Dragan Čović.

Čović kaže da su bošnjačke stranke htjele eliminirati konstitutivne odrednice iz Ustava kada se govori o domovima naroda, što HDZ ni pod kojim uslovima neće prihvatiti. A probosanskohercegovačke stranke pak insistiraju na reduciranju nadležnosti, posebno u Domu naroda Federacije, čak i predstavnici onih stranaka koje su odbile učešće u razgovorima.

“Bespotrebno je razgovarati s ljudima koji i prije razgovora kažu kompromisa nema, možemo se dogovoriti samo ako svi dignete ruke za ono što predlažem mi, mislim na HDZ. Dragan Čović je to jasno rekao, nakon pregovora smo vidjeli ponovljene njegove izjave da neće popustiti, jer on to naziva popuštanjem na smanjenje nadležnosti domova naroda po uzoru na Vijeće naroda u RS. Kada se tako postave stvari onda to očito nisu nikakvi pregovori”, rekao je potpredsjednik FBiH Milan Dunović.

Načelni dogovor svih učesnika razgovora je da Parlament BiH krene u tehničke izmjene Izbornog zakona, koje će osigurati veći integritet izbora, no, postoji bojazan da se zbog izostanka dogovora o drugim pitanjima, ni ovo neće riješiti.

Prijedlog tehničkih izmjena Zakona sačinila je i Centralna izborna komisija BiH – način delegiranja biračkih odbora, finansiranje izbora, uvođenje optičkih skenera. Čak i ako ništa od onoga što se pregovaralo, ne prođe parlamentarnu proceduru, izbori se raspisuju u maju, shodno trenutnim odredbama.

“Izobra mora biti, to je neupitno, svaka demokratska država pa i BiH, zasnovana na demokratskim izborima, sve drugo bi bilo karikiranje demokratije kao takve”, saopštio je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a BiH.

O tome hoće li biti opstrukcija, i kakvih, u CIK-u ne žele komentarisati. Ako do toga dođe, kažu, imaće adekvatan odgovor. Čak i bojkot izbora koji su neki najavljivali, vodi u još veću krizu, mišljenja je Elmedin Konaković.

“Šta ako kantoni s hrvatskom većinom ne provedu izbore, šta ako tamo ne bude izabranih zvaničnika, šta ako niko ne izađe u tim dijelovima na izbore i ne možemo delegirati predstavnike u Dom naroda, ako nemamo formiran Predstavnički dom, to su opasnosti. Vješto Čović koristi svoje prednosti”, izjavio je predsjednik NIP-a Elmedin Konaković.

Alma Čolo, članica Interresorne radne grupe kaže da će uskoro sazvati sjednicu kako bi se razmotrio paket izmjena koji se odnosi na integritet i transparentnost izbora, no, nije sigurna da li će se prije svega odazvati političari iz Republike Srpske.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad