Presuda u korist statusa quo: Kovačević odbijen, politički akteri u međusobnim optužbama

Ljudska prava Slavena Kovačevića, u pogledu njegove nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH, nisu prekršena, pravosnažno je odlučio Evropski sud za ljudska prava. Za komentar Kovačevića ostali smo uskraćeni, ali niz je drugih reakcija, polazeći od Demokratske fronte, s obzirom na to da je Kovačević savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

"Opšte je poznato da su predstavnici Vijeća ministara BiH, kako oni koji dolaze iz HDZ-a, tako i oni iz Trojke, bili aktivno angažovani na suprotnoj strani. Trojka je bila ta koja je pomogla zvaničnom Zagrebu i Christianu Schmidtu u rušenju Kovačevićevog zahtjeva, što je još jednom pokazalo kakva je priroda tog političkog saveza."

Stranke Trojke osudile su manipulacije koje prate ovu, kako navode, politički motivisanu apelaciju, koja je nanijela štetu borbi protiv stvarne diskriminacije u Bosni i Hercegovini.

"Opasno je, štiteći isključivo pravni aspekt presude, zanemariti političku štetu koja je važna i u domaćim i međunarodnim krugovima. Zato Slaven Kovačević treba pojasniti sve detalje i nakon toga podnijeti ostavku, a Željko Komšić treba objasniti da li je znao da je Kovačević državljanin Hrvatske i da se izjašnjavao kao Hrvat?"

Predstavnici Trojke, podsjećaju da prethodne presude suda u Strazburu, polazeći od predmeta Sejdić-Finci, jasno dokazuju da su građani BiH, koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda diskriminisani, te da ova negativna praksa još postoji. Posljednja presuda to ne briše, ali ukazuje na pogrešan pristup u Kovačevićevom slučaju, jer je bio deklarisani pripadnik konstitutivnog naroda, ali i državljanin Hrvatske, što je, kako navode, omogućilo ovoj susjednoj državi da se uključi u proces i dodatno ga ispolitizuje. Iz SBiH, međutim, tvrde da je Hrvatskoj, upravo, pomagala Trojka.

"Stranka za Bosnu i Hercegovinu mjesecima je upozoravala na činjenicu da Trojka apsolutno pomaže HDZ-u BiH i Plenkovićevoj vladi u obaranju presude u predmetu Kovačević. Međutim tek nakon što su lobiranja uspjela oboriti ovu presudu, iz Trojke su počeli javno napadati Kovačevića tvrdeći da je njegova apelacija manipulativna, neozbiljna itd."

“Treba čestitati onima koji su predstavljali BiH, štite Ustav BiH, od jedne uigrane igre tuženja BiH, kako bi se stalno, ali u kontinuitetu uticalo na izmjene Aneksa 4 Dejtona, kroz ono što se zove Ustav BiH”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Presuda je predstavljala idealan trenutak za otvaranje rasprave o Izbornom zakonu BiH, no, delegati HDZ-a BiH su, upravo pred taj momenat, oborili kvorum sjednice Doma naroda.

“Trebala je biti motivisana i tom presudom, da dođemo do rješenja najtežeg političkog pitanja u FBiH, a to je da hrvatski narod ima mogućnost samostalno izabrati člana Predsjedništva iz reda vlastitog naroda”, kazao je Ilija Cvitanović, delegat z Domu naroda PSBiH(HDZ 1990).

Da je presuda veliki uspjeh koji raspršuje snove o unitarizaciji BiH, stava su i predstavnici vlasti iz Republike Srpske, koji ponovo podvlače da BiH može funkcionisati samo kao država konstitutivnih naroda.

“Razotkrivena je i prethodna manipulacija, a to je da je predstavnik BiH, musliman, u tom sudu, izlobirao svoje kolege koje su donijele prvostepenu presudu. Ona je bila lažna i to pokazuje ova presuda, kao što je lažan sav narativ o tome da je BiH kao neka zajednica građana, Bosanaca, Hercegovaca, itd...”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS.

“Naravno, malo u šali da čestitam Dini Konakoviću na prvom međunarodnom uspjehu. BiH može da funkcioniše i opstane na bazi Ustava, nikako drugačije”, naveo je Radovan Kovačević delegat u Domu naroda PS BiH(SNSD).

Predstavnici Asocijacije nezavisnih intelektualaca, s druge strane, ocjenjuju da je Evropski sud odstupio od vlastitih načela, jer je Kovačevića povezao s njegovim etničkim izjašnjavanjem ili neizjašnjavanjem. Svemu je, tvrde, pored Hrvatske, kumovao visoki predstavnik u BiH.

“Srpsko-hrvatski politički profil visokog predstavnika u BiH je dokazan više puta. Sada, prvi put se dokazuje hrvatski politički uticaj na BiH, preko evropskih institucija”, mišljenja je Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli.

“Ovdje je nužno poslata i politička poruka, a to je da demokratija nije za BiH. Paralelno i, naravno, licemjerno, s takvom porukom, BiH se poziva da nastavi svoj evropski put”, kazao je Hazim Bašić, sa Mašinskog fakulteta Sarajevo.

No, iako sudska praksa podsjeća da se presude ne komentarišu, nego izvršavaju, Sejdić i Finci, kao prva u nizu ESLJP, na implementaciju čeka više od 15 godina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad