Marinko Sekulić Kokeza novinar i publicista danas je u Srebrenici održao promociju svoje druge knjige pod naslovom "Priče iz Srebrenice".
Riječ je o zbirci od 55 reportažnih zapisa o ljudima i životu u Srebrenici prije, u toku i nakon rata do današnjih dana koje je Sekulić objavljivao mahom za Deutsche Welle čiji je stalni dopisnik već 28 godina.
Govoreći na promociji prof. Mirsad Mustafić, poznati srebrenički književnik, kao promotor i recenzent je o Sekuliću kazao da je on hroničar koji čuva uspomenu na ljude i simbole Srebrenice.
“Nadam se da neću pretjerati ako kažem da je Kokeza srebrenički Bašeskija, hroničar koji minuciozno i detaljno bilježi sva dešavanja u svom gradu i okolini. Nijet mu je, naum i nakana, veli, da sačuva uspomenu na ljude koji su bili simboli ove čaršije, a kojih više nema među živima, odnosno da oživi zaleđene slike zajedničkog života, drugovanja, humora, sportskih i muzičkih dešavanja na ovim prostorima.”
Mirsad Mustafić je kazao da je Sekulić bio jedan od prvih novinara koji su ušli u Srebrenicu nakon rata, a zatim se i vratio u taj gradić.
Zbog njegovog rada i načina izvještavanja često je primao anonimne pozive i prijetnje smrću, ali je nastavio raditi pokazujući veliku hrabrost i govoreći otvoreno o problemima koji godinama opterećuju ovaj napaćeni grad. Mustafić je naglasio Sekulićev doprinos procesima povratka i pomirenja u Srebrenici.
“Gotovo da nema oblasti u novinarstvu gdje se nije okušao, jednako poštujući novinarske uzuse o potrebi da se čuje i druga strana. Zamke subjektivnosti profesionalno zaobilazi stavljajući istinu na prvo mjesto. To je izuzetno teško u sredini u kojoj je skoro sve podijeljeno, a termini “naši” i “njihovi” postali su konstanta redovnog vokabulara ovdašnjih građana. Svojim tekstovima Sekulić je više doprinio povratku ljudi u Srebrenicu i građenju mostova među ljudima, nego neki ovdašnji politički skorojevići iz oba naroda”, kazao je Mirsad Mustafić.
Sam autor je govoreći o svojoj novoj knjizi kazao i ovo:
“Često se čuje da je Srebrenica grad koji odumire. Uvjeren sam da nije mali broj tih koji bi to i željeli, ali Srebrenica će živjeti dok god je ljudi koji vole ovaj grad koji njima nije rupa na kraju svijeta poznata samo po tome što su se ovdje desile nezapamćene grozote. Cilj mi je prikupiti što više dokumenta, fotografija, filmova, audio zapisa i drugih svjedočanstava o tome kakav je život ovdje bio nekad kada su svi Srebreničani živjeli kao jedna porodica. Kada smo imali sve, a danas gotovo ništa osim nesposobnih nacionalizmom zatrovanih političara koji se bogate radeći da narodu bude što gore umjesto obrnuto. Cilj mi je sve to prezentovati svjetskoj javnosti, a i budućim naraštajima kako ne bi ponavljali greške starijih.”
Tokom promocije Sekulić se zahvalio svima koji su dio njegovog života, ali i knjiga, a posebno svom prijatelju iz djetinjstva Dušanu Jovanoviću-Buci koji je pružio finansijsku podršku za štampanje njegove posljednje knjige.
Marinko Sekulić Kokeza karijeru profesionalnog novinara je započeo početkom osmadesetih godina u tek osnovanoj Radio Srebrenici gdje je radio do početka rata kada sa porodicom odlazi u Makedoniju. Novinarskim poslom se nastavlja baviti u Tuzli od 1996. godine kada počinje da izvještava za brojne domaće i strane medije. Povratkom u Srebrenicu inicira ponovno pokretanje Radija u Srebrenici radeći kao novinar i glavni i odgovorni urednik sve do prošle godine kada odlazi u penziju, ali i dalje je stalni dopisnik DW i povremeno piše i za neke duge medije.
Njegova prethodna knjiga “Kako dopisnik iz Srebrenice javlja” objavljena 2015. godine i takođe je rezultat rada za Deutsche Welle i specifična je osim po prevodu na italijanski po tome što je svaki primjerak knjige imao i prateći CD sa originalnim audio zapisom priča emitovanih u programu Radio DW. Ta knjiga je svojevrsna istorija procesa povratka od samog početka, na prostor od Doboja, preko Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Bratunca, Srebrenice, Vlasenice sve do Goražda i Foče, koji je Sekulić bilježio svojim mikrofonom i perom, prateći gotovo svakodnevno tim za povratak na čelu sa legendarnim Fadilom Banjanovićem-Bracikom i izvještavajući o tome za DW i RFE, ali i za tuzlanski radio Kameleon čiji je bio novinar i urednik.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!