U Sarajevu je danas održana press konferencija zbog teške finansijske situacije na državnom javnom servisu. Kako su poručili sa BHRT-a, postoji mogućnost medijskog mraka, ukoliko se ne iznađe rješenje za naplatu RTV takse. Naveli su i niz drugih problema sa kojima se suočavaju, te pozvali domaće vlasti, međunarodnu zajednicu i delegaciju Evropske unije da učini nešto, kako BiH ne bi ostala bez javnog televizijskog servisa.

Rješenje na nivou države

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a izrazio je duboku zabrinutost zbog situacije u kojoj se trenutno nalazi BHRT, te podsjetio da ovo traje godinama, a adekvatnog rješenja nema na vidiku.

“Nikad nije došlo do primjene dijela člana 23. o raspodjeli RTV takse i marketinga. Taksa se prije raspoređivala po principu 50 posto BHRT i 20 entitetskim emiterima. Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale, visoki predstavnici, ali nije bilo adekvatnog odgovora. I dalje nema korporacije, i dalje nema prebacivanja od marketinga, ali glavni razlog što smo ovdje je nepoštivanje člana 23. tog zakona kad je u pitanju raspodjela sredstava od RTV takse”, poručio je Karamehmedović.

U pokušaju da se nekako spasi, što se spasiti može, do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate takse, Karamehmedović, dodaje da se u to vrijeme BHRT i RTV FBiH sa Elektroprivredom BiH sklapaju ugovor o prikupljanju RTV takse, ali ono što je nepovoljno po BHRT je da sredstava koja prikupi Elektroprivreda BiH su uplaćivana na račun Radio televizije Federacije i onda je BHRT-u proslijeđivano njegovih 50 posto.

“U toku ovih šest godina, kada podvučemo crtu sa naplatom takse, pokazuju podaci da je RTRS nezakonito zadržala 52 miliona i 800 hiljada KM, a RTV FBiH 19 miliona i 830.000, a BHRT je za taj period u minusu 72 miliona i 600.000 KM. Došlo je vrijeme da BHRT kaže da sa ovakvim okruženjem i u ovakvom poslovanju, BHRT ne može više obavljati svoju funkciju. Pokušavali smo sve ove godine da nađemo neka rješenja, trpili dugovanja, trpili maćehinski odnos prema BHRT-u, i to nije donijelo rezultat. Ukoliko bi BHRT potpisao aneks, nastavak ugovora, pod istim uslovima, kako je bilo zadnjih šest godina, to nas direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju”, naglasio je generalni direktor BHRT-a, te dodao da sa ovim načinom naplate takse imamo već godinama velike probleme, a to je da se radnicima uplate sve obaveze.

Sastanci bez rješenja

Prije dva dana im je trebao biti ugašen i dotok plina. Kaže, mogli bi beskrajno nabrajati sva dugovanja, ali dok se ne napravi neko rješenje na državnom nivou, sve su ovo prelazna rješenja, koja su ih i dovela do ove situacije.

“A to je da su dva entitetska servisa jako bogata, utržili su ovim načinom ogromna milionska sredstava, koja im zakonski ne pripadaju, a BHRT doveli u ogromnu finansijsku dubiozu”, istaknuo je Karamehmedović.

Anel Nurković, iz Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u, kazao je da su do sada održali mnogo sastanaka sa vlastima, međunarodnim organizacijama, ali da je priča uvijek bila ista – “BHRT se ne smije ugasiti!”.

Šta se do sada uradilo, vrlo malo ili ništa.

“Radnici BHRT-a su kao na respiratoru, kolateralna šteta maćehinskog odnosa prema svojoj instituciji”, kazao je Nurković.

Napomenuo je da 60 posto radnika BHRT-a ima primanja koja su manja od 800 KM, a potrošacka korpa u Federaciji BiH i BiH je gotovo 3.000 KM.

“Onda možete shvatiti u kakvom su stanju naši novčanici i kako mi izdržavamo naše porodice. Došli smo u vrlo tešku situaciju i radnici ne vide šta se može uraditi. Često se kaže sistemsko rješenje, ali teško je doći do nekog adekvatnog rješenja da se organizuje i prikupi RTV taksa”,  istaknuo je Nurković.

Podsjetimo, Upravni odbor BHRT-a uputio je prije dva dana pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom teške finansijske situacije u kojoj će se naći Radiotelevizija BiH zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH. Kao i danas, i tada je Upravni odbor i Manadžement BHRT-a pozvao domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU budući da prijeti opasnost da BiH ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju.