Zvanična kampanja pred izbore u BiH počet će sljedeći mjesec, 2. septembra, ali već se vode aktivnosti na kreiranju politički poželjne atmosfere. Spremaju li se programi?

Bh. lideri obećali na sastanku u Briselu održanom prije dva mjeseca (juni 2022.) da će naoraviti konkretne korake koji bi otkočili procese u BiH. Sada, dva mjeseca kasnije i nešto manje od dva mjeseca pred Opće izbore – retorika u zemlji je predizborna, što otežava mogućnost bilo kakvog dogovora. Umjesto da pišu nove programe, koji će nuditi odgovore na izazove aktualnog političkog i društvenog trenutka, pojedine partije recikliraju stare programske sadržaje.

Iako, sagovornici N1 smatraju da programski pristupi pred izbore nikad nisu zaživjeli kao metod koji okrupnjava glasačko tijelo, pa se političari radije oslanjaju da isprobane recepte.

“Ranije su to bile nabacane floskule koje lijepo izgledaju na papiru i koje niko ne pogleda nakon izbora. To nisu bile ozbiljno razrađene politike koje bi se mogle ralizirati kada stranka uđe u vlast. To je bilo mazanje očiju biračima koji je trebalo da posluži da građani povjeruju da stranke imaju neki plan za njih, a ne samo grabljenje pozicija i uzimanje para. Stranke se više ne trude čak ni to. Sve što imaju od izbornih programa je podizanje nacionalne mržnje jer se to pokazalo jako uspješnom taktikom dobijanja izbora”, kaže politička analitičarka Ivana Marić.

Evropske prakse

Jedan od nekadašnjih aktera političke scene u Evropskoj uniji, iz Austrije, Ahmed Husagić za N1 kaže da bi ekstremno-desničarski političari i u Evropskoj uniji smatrali pozitivnom praksom raspirivanje međunacionalnih podjela i “okretanje ljudi jednih protiv drugih”.

“U Bosni i Hercegovini se zna kako to izgleda”, kaže Husagić.

Sa aspekta onih koji – kako kaže Husagić – pripadaju lijevoj političkoj opciji, pozitivna praksa predstavlja javni govor o programima ekonomije, zdravstva, sigurnosti i drugim pitanjima.

“Oko tih se tema većinski odvija kampanja. a osnovu tih programa, glasači i glasačice daju podršku određenoj političkoj partiji. Teme kao što su EU, vladavina prava itd., trebaju da budu na prvom mjestu. Sve organizacije, uključujući nevladin sektor, mora da vrše pritisak na partije kako bi ove teme bile na prvom mjestu, a ne teme koje podrivaju etničke i međunacionalne sukobe koje slušamo zadnjih 25 godina”, kaže Husagić za N1.

Husagić napominje kako većina stanovništva BiH pozitivno gleda na članstvo u Evropskoj uniji.

“Na tom terenu bi se trebala voditi politička utakmica. Bio bih zadovoljan da čujemo malo i o tim temama, da vidimo šta će uraditi nakon izbora kada dođu na vlast”, rekao je za N1 Ahmed Husagić.

Dakle, umjesto podizanja međunacionalne mržnje, bilo bi korisnije ponuditi perspektive koje će ishoditi stabilnošću zemlje. Programi bi se, u krajnjoj liniji, trebali bazirati baš na tome – kako ponuditi Bosni i Hercegovini unutarnju harmoniju i snažniji iskorak na putu ka Evropskoj uniji.

Kandidatski status

Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije u razgovoru za N1 kaže da je poduzet određen broj koraka koji su važni za rješavanje ključnih prioriteta, ali da veći broj suštinskih pitanja još čeka realizaciju.

“Od ispunjavanja 14 ključnih prioriteta, ili barem dijela njih – kako je rečeno na zadnjem sastanku Evropskog vijeća – ovisi o tome hoće li BiH dobiti kandidatski status. U 10. mjesecu očekuje se objavljivanje novog paketa proširenja za sve zemlje regiona, uključujući i BiH, gdje se daje ocjena napretka, što je glavni dokument u procesu EU integracija. Do kraja godine se očekuju dva sastanka vijeća gdje postoji mogućnost dobijanja kandidatskog statusa. Ali, zaista, moramo dati neki osnov i materijal da se to desi”, rekla je za N1 Darija Ramljak.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad