Sumorne su sve demografske procjene u BiH. Pa tako i one vezane za vitalni indeks. BiH ima jednu od najnižih stopa fertiliteta na svijetu. Mladi parovi ako i žele imati djecu, ne žele da se ona rode u BiH. Posljedice demografskog haosa mogle bi biti ozbiljne, a ozbiljne bi trebale biti i reakcije nadležnih.

Nema gužve na porodilištu u Opštoj bolnici u Sarajevu. Kreveti u kojem bi trebale biti trudnice pred porod su prazni. Inkubatori za bebe također. No, posla ipak, bar na godišnjem nivou, ginekolozima u ovoj bolnici ne manjka.

“Moram naglasiti da porodilište Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” postoji već 30 godina. Cijelo vrijeme tog perioda broj poroda se kretao do 2000, s tim da zadnjih godina, kao i period korone, broj poroda se kretao od 1400 do 1500, što čini 35 do 40% broja porođaja u Kantonu Sarajevo”, izjavio je ginekolog Adnan Pezo.

Nadležni u Kantonu Srajevo tvrde da se povećao broj trudnica otkako je uvedena naknada za porodilje od 1000 maraka. No, na nivou države, slika je potpuno drugačija. I alarmantna je.

Zanimljivo je da je u poslijeratnim godinama, u Republici Srpskoj na svijet dolazilo više od 15 hiljada mališana. Danas taj broj je duplo manji. U Federaciji je u prvoj godini poslije rata rođeno nešto više od 34 hiljade beba. U poređenju sa 2020. taj broj je manji za 7 hiljada.

Negativan trend prirodnog priraštaja se produbljuje. Čak i najnoviji kvartalni podaci to pokazuju. U prva tri mjeseca ove godine u BiH rodilo se 5711 beba, skoro dva posto manje nego prošle godine. I mnogo manje nego broj umrlih – kojih je bilo blizu 13 hiljada. I taj broj se povećava iz godine u godinu.

“Imamo sve negativniji prirodni priraštaj. Kad to kažemo kroz brojke, onda je 2021. godina sa 22 633 više umrlih nego rođenih na nivou BiH. Dakle 2021. godine BiH dostiže maksimum što se tiče umiranja, na 48 503 stanovnika. Ukupan taj broj više umrlih nego rođenih od 2014 godine, nakon popisa 2013. je 86 170”, pojasnio je univerzitetski profesor Stevo Pašalić.

Novčana primanja više ne mogu riješiti ovaj problem. Uzrok primarno više nije ekonomske, već političke prirode, smatraju analitičari. Oni koji žele proširiti porodicu, to žele uraditi van bh. granica, kad se za to ukaže prilika. Bolji su uslovi za odgoj i školovanje djece. Ukoliko nadležni ovaj problem ne shvate ozbiljno, do 2070. godine broj stanovnika u BiH mogao bi se spusti na 1,5 miliona, analize su kredibilnih svjetskih institucija.

“Broj novorođenih će pasti sa nekih 30ak na 15 hiljada, prosječna dob će se povećati sa 44 na 54, pola stanovništva će biti 65 plus, to su projekcije, dakle, nije kasno, mi znamo gdje idemo, evo za otprilike četiri godine će se broj dobne skupine uzrasta od 0-23, dakle mlade osobe, izjednačiti sa starijim 65+”, dodao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Statisktike su poznate, ali se malo njima bave. Niz mjera ima. Stručnjaci su pisali, slali, zahtjevali – za dobrobit države. Ali zainteresiranosti nema. Jer, izbori su svake dvije godine, a za to vrijeme se malo šta može uraditi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad