Uoči samita EU-Zapadni Balkan, pristižu brojni komentari i reakcije o tome što Bosna i Hercegovina treba i može očekivati na svom europskom putu. Nada je da bi naša zemlja mogla postati članica Europske unije do 2030. godine, ukoliko slovenska inicijativa sutra dobije zeleno svjetlo na samitu koji će biti održan na Brdu kod Kranja. No do zelenog svjetla za članstvo, mnogo je zadataka i obaveza pred bh. vlastima.
Nakon godina blokada, priprema i obećanja, da li je vrijeme za zeleno svjetlo za BiH na putu ka Evropskoj uniji ? Da li je vrijeme za svjetlo koje bi bilo podstrek našoj zemlji da ispuni zadatke i reforme?
Proces koji je ključan za reforme u BiH
Koji će to zadaci biti saznat ćemo u Sloveniji – u zemlji koja će na Samitu navodno predložiti da EU prigrli Zapadni Balkan do kraja ovog desetljeća. To je nešto što i priželjkuju ovdašnji lideri, među kojima su i Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, navodi kako je već izrazio svoja očekivanja po ovom pitanju.
“Moja očekivanja izražena su već tokom sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen u Sarajevu, kada sam zatražio da u Deklaraciji koja bi trebala biti usvojena na samitu bude zadržana riječ “proširenje”. Nadam se da će se to i desiti, jer bi izbacivanja te riječi iz Deklaracije moglo biti vrlo loše i značilo bi da regija gubi perspektivu, a građani bi se razočarali u cijeli proces budući da je i sada već teško održavati eurooptimizam u regiji”, zaključio je Komšić.
Da je upravo sam proces najvažniji, stava je i lider SDA, Bakir Izetbegović.
“Proces je važan jer on nam daje poziciju da radimo bolne reforme, da donosimo zakone. Jer ako nam kažu da od toga nema ništa , tada će se smanjiti šanse da se bude hrabar, da se neke reforme zaista i urade”, naveo je predsjednik Stranke demokratske akcije.
Proces pristupanja EU je maraton, a ne šprint
Ohrabrujuće poruke za zemlje Zapadnog Balkana sa samita na Brdu kod Kranja, nešto je što priželjkuje i američki predsjednik Joseph Biden. O toj temi razgovarao je sa Ursulom von Der Layen. Dobrim vijestima za BiH nada se i visoki predstavnik Christian Schmidt, ali i šefica bh. diplomacije, Bisera Turković.
“Ideja da se postavi jasan rok za ulazak država regije u Europsku uniju može biti ključni podsticaj za brže reforme”, prokomentarisala je ministrica vanjskih poslova, Turković.
David Mcallister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, naveo je kako je “proces pristupanja EU maraton, a ne šprint”.
“Pojedine zemlje moraju se ocjenjivati prema njihovim zaslugama. EU mora ispuniti obećanja o proširenju. No, ne možemo napraviti kompromis u pogledu vrijednosti i prava. Naši partneri iz Zapadnog Balkana moraju provesti potrebne reforme”, naveo je Mcallister.
Reforme treba stimulirati, ali EU gleda vlastite interese
No, da te reforme u BiH treba stimulirati, ali da EU gleda vlastite interese, stav je ovdašnjih stručnjaka za europske integracije.
Igor Davidović, bivši veleposlanik BiH pri EU, navodi kako je, pored poruke koju dobijemo, ključno ono što se dešava na domaćem terenu.
“Bilo kakvu poruku da dobijemo, pitanje koje ostaje isključivo za nas na domaćem terenu jeste da li smo mi i dalje opredijeljeni za EU i da li mi sa svoje strane možemo ponuditi neki koncept koji bi nas u principu bolje kvalifikovao kao partnera sa kojima bi se takvi razgovori otpočeli”, izjavio je Davidović.
Još jedan od domaćih stručnjaka koji je komentarisao pitanje proširenja je i Osman Topčagić, predsjednik Paneuropske unije BiH.
“Teško je u ovom trenutku definisati jedan međukorak čije dostizanje bi bilo atraktivno i za stanovništvo u BiH i za političare da učine taj dodatni napor i da se cijeli proces pokrene, da se provode reforme, kao i to da se ti uslovi koji su definisani ispune”, zaključio je Topčagić.
A što će biti uvjeti, saznat ćemo sutra u poslijepodnevnim satima, nakon samita koji će biti održan na Brdu kod Kranja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
