Evropska komisija danas je usvojila svoj godišnji paket proširenja, koji daje detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su na evropskom putu ostvarile Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Gruzija, Republika Moldavija, Ukrajina i Turska. Uz ocjenu stanja date su preporuke i smjernice u pogledu reformskih prioriteta. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, iz Komisije su naveli da je zemlja već pokazala konkretne rezultate, te da je potrebno da usvoji i neophodne preporuke Komisije kako bi Vijeće EU usvojilo i pregovarački okvir sa BiH.

Proširenje je historijska prilika kako za zemlje koje pristupaju, tako i za sadašnje članice i EU u cjelini. Brojne su socioekonomske, političke i sigurnosne prednosti veće i snažnije Unije.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, istaknula je da “više nego ikada prije geopolitičke tenzije iziskuju da dovršimo ponovno ujedinjenje našeg kontinenta, prema istim vrijednostima demokratije i vladavine prava”.

“Već smo napravili velike korake posljednjih godina ka integraciji novih država članica, a proširenje je i dalje vodeći prioritet novog saziva Komisije”, naglasila je.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell navodi naveo je kako su proteklih pet godina obilježili nezapamćeni izazovi, “što govori o važnosti novog zamaha u proširenju”.

“I naši partneri su to shvatili ozbiljno. Sada više nego ikada, članstvo u EU je strateški izbor. Usklađenost sa vrijednostima EU, od vladavine prava i Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, najznačajniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. Kroz naš proces temeljen na rezultatima, zajedno gradimo jaču Uniju”, dodao je.

Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, naglasio je da proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socioekonomski rast našeg evropskog kontinenta.

“Naš godišnji paket proširenja daje činjeničnu i realnu ocjenu napretka naših partnera, te jasne smjernice, koje omogućavaju partnerima da identifikuju gdje ubrzane reforme mogu dovesti do napretka ka članstvu u EU. Sa ciljanim ekonomskim i investicionim planovima, Instrumentom za Ukrajinu, kao i planovima rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, osigurali smo dodatne alate i instrumente kako bismo pomogli zemljama da ubrzaju socioekonomsku konvergenciju i reformske napore na svom evropskom putu”, podvukao je Varhelyi.

Proces proširenja se i dalje temelji na ostvarenim rezultatima i zavisi od objektivnog napretka svake od država partnera. Istovremeno zahtijeva odlučnost da se provedu ireverzibilne reforme u svim oblastima prava EU, s posebnim naglaskom na temeljne oblasti u procesa proširenja. Demokratija, vladavina prava i temeljne vrijednosti i dalje će biti okosnica politike proširenja EU. Članstvo u EU ostaje strateški izbor.

Proces proširenja je dobio novi zamah tokom 2023. i 2024. godine. Klaster temeljnih oblasti je otvoren sa Albanijom 15. oktobra 2024. Pregovori o pristupanju su otvoreni sa Ukrajinom i Moldavijom prvim međuvladinim konferencijama održanim u junu 2024. godine. Nakon što su ispunjena privremena mjerila za poglavlja u oblasti vladavine prava, Crna Gora je na putu da privremeno zatvori dalja pregovaračka poglavlja. U martu 2024. godine Evropsko vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Proces skrininga je završen i sa Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom krajem 2023. godine.

Na međuvladinoj konferenciji u junu 2024. godine, potvrđeno je da je Crna Gora ukupno gledano ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 vladavine prava, čime se otvorila mogućnost da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja u slučaju ispunjenja uslova. Potreban je dodatni napredak u oblasti vladavine prava i pravosuđa.

Komisija ponavlja svoju ocjenu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast). U narednoj godini, od Srbije se očekuje da ubrza rad na provedbi reformi u vezi sa pristupanjem u svim oblastima, sa posebnim fokusom na privremena mjerila u oblasti vladavine prava, kao i na osiguranju istinski povoljnog okruženja za civilno društvo i medije, te da uloži kredibilne napore na suzbijanju dezinformacija i inozemne manipulacije informacijama.

Kada je u pitanju Albanija, Komisija pozdravlja otvaranje pregovora o klasteru temeljnih pitanja na drugoj međuvladinoj konferenciji održanoj 15. oktobra 2024. godine. Od ključne je važnosti da nadležni dodatno intenziviraju dinamiku evropskih reformi, posebno u oblasti vladavine prava, konsolidaciji rezultata rada policijskih agencija, efikasnoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i promociji temeljnih prava, uključujući slobodu medija, imovinska prava i manjine.

U slučaju Sjeverne Makedonije, potrebno je nastaviti s provedbom reformi vezanih za EU, naročito u okviru klastera temeljnih pitanja, posebno pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Povjerenje u pravosudni sistem treba jačati. Sesije skrininga za svih šest klastera pravne stečevine EU završene su u decembru 2023.

Bosna i Hercegovina je pokazala konkretne rezultate uključujući u upravljanju migracijama, potpunoj usklađenosti sa Zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanjem zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa. U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je odlučilo da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Komisija priprema pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine.

Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo Kosova, čim to Vijeće zatraži. Zabilježen je napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, te je poboljšano poslovno okruženje. Vizna liberalizacija za Kosovo je stupila na snagu 01. januara 2024. godine. Potrebno je da Kosovo intenzivira napore na jačanju vladavine prava, javne uprave i zaštiti slobode izražavanja.

Otvaranjem pristupnih pregovora s Ukrajinom odalo se važno priznanje ukrajinskoj odlučnosti da se posveti reformama potrebnim za pristupanje EU. Nakon održavanja prve međuvladine konferencije u junu 2024. godine, analitički pregled pravne stečevine (skrining) nesmetano napreduje. Ukoliko Ukrajina ispuni sve uslove, Komisija se raduje otvaranju pregovora o klasterima, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće u 2025. godini.

Otvaranjem pristupnih pregovora prepoznata je odlučnost Moldavije da provodi reforme na putu pristupanja EU, uprkos stalnom ruskom uplitanju i uticaju ruske agresije na Ukrajinu. Nakon prve međuvladine konferencije održane u junu 2024. godine, analitički pregled pravne stečevine (skrining) nesmetano napreduje. Ukoliko Moldavija ispuni sve uslove, Komisija pozdravlja otvaranje pregovora o klasterima, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće u 2025. godini.

Iako je u decembru 2023. godine Evropsko vijeće dodijelilo Gruziji status kandidata, njen proces pristupanja EU je u međuvremenu de facto zaustavljen zbog aktivnosti gruzijske vlade od proljeća 2024. godine. Dana 26. oktobra 2024. godine, građani Gruzije su glasali na parlamentarnim izborima. Preliminarni nalazi zajedničke međunarodne izborne posmatračke misije koju je predvodila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (OSCE/ODIHR) utvrdili su više nedostataka u ovom napetom i visokopolarizovanom okruženju. Uočene slabosti, između ostalog, uključuju nedavne zakonodavne izmjene u izbornom procesu, učestale kompromise u pogledu tajnosti glasanja, proceduralne nedosljednosti, zastrašivanje i pritisak na birače, a koji su se negativno odrazili na povjerenje javnosti u proces. Ovi preliminarni nalazi potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom, što je već istaknuto u prethodnim ključnim preporukama.

Turska je zemlja kandidat i ključni partner Evropske unije. Ipak, pristupni pregovori sa ovom zemljom su u zastoju od 2018. godine, u skladu s odlukom Vijeća. I dalje postoji ozbiljna zabrinutost u oblastima temeljnih prava i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU sa Turskom. Nakon strateških smjernica Evropskog vijeća iz aprila 2024. godine, odnose s Turskom obilježilo je postepeno ponovno angažovanje, a preduzeti su konkretni koraci ka konstruktivnoj razmjeni o pitanjima od zajedničkog interesa.

Naredni koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima u procesu proširenja.

Proširenje EU donosi dalekosežne socioekonomske benefite za njene sadašnje i buduće članice. Veći broj potrošača na jedinstvenom tržištu pružit će veće mogućnosti za poslovne subjekte da se šire i slobodnije trguju. Kako bi se omogućio održiv srednjoročni rast i ostvario napredak u ispunjenju ekonomskih kriterija za članstvo u EU, još je važnije da zemlje u procesu proširenja ubrzaju strukturne reforme, što obuhvata osiguravanje funkcionalnih tržišnih ekonomija i demonstriranje kapaciteta za suočavanje s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ekonomske politike bi takođe trebale podržavati ambiciozne ciljeve u okviru zelene i digitalne tranzicije.

Novi alati i instrumenti podstiču socioekonomski rast u našim partnerskim zemljama. Kako se proces pristupanja ubrzava, EU iznosi određene prednosti jedinstvenog tržišta i pruža veću finansijsku pomoć kako bi našim partnerima omogućila postepenu integraciju i čvrsto povezivanje sa EU. Pored uspješnih ekonomskih i investicionih planova, Plan rasta za Zapadni Balkan sa svojim Instrumentom za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura i Instrumentom za Ukrajinu od 50 milijardi eura podstiču reforme, sa fokusom na reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava. U istom duhu, 10. oktobra 2024. godine, Komisija je predstavila Plan rasta za Moldaviju sa pratećim Instrumentom za reforme u vrijednosti od 1,8 milijardi eura za provedbu socioekonomskih reformi i poticanje investicija.