Prof. Vučić za N1: Stećci su bosansko-humsko naslijeđe koje nadilazi današnje granice

O tome je u emisiji Izvan okvira govorila arheologinja i povjesničarka umjetnosti, profesorica na Sveučilištu u Mostaru, dr. sc. Edita Vučić.

“Istraživanje je pokrenuto na inicijativu Muzeja Hercegovine, a osnovni cilj bio je rezimirati stanje nekropola na području Mostara. Koristili smo postojeće podatke, posebno iz druge polovine 20. stoljeća kada je istraživanje stećaka bilo intenzivnije, ali i proveli opsežan terenski rad”, navela je Vučić.

Dodaje da su, uprkos obimnom radu, ostali lokaliteti koji još nisu pronađeni.

“Evidentirali smo 111 lokaliteta, ali procjenjujemo da ih još oko petnaest nismo uspjeli locirati. Istraživanje će se nastaviti u narednom periodu”, kazala je.

Posebno zanimljiv segment istraživanja odnosi se na odnos lokalnog stanovništva prema ovim spomenicima.

“Na terenu nam je mnogo pomoglo lokalno stanovništvo. Taj odnos varira – od izraženog pijeteta do potpunog nerazumijevanja. Ljudi često ne znaju tačno šta su ti spomenici, nazivaju ih ‘turskim’ ili ‘grčkim grobljima’, ali ipak osjećaju da ih ne treba dirati”, pojasnila je.

S druge strane, ističe i prisustvo praznovjerja, ali i svijesti o vrijednosti naslijeđa.

“Ima i onih koji vjeruju da će se dogoditi nešto loše ako se stećci pomjeraju, ali i ljudi koji razumiju njihovu vrijednost. Neki čak sami ograđuju lokalitete i pokušavaju ih zaštititi”, dodaje.

Identiteti u srednjem vijeku – oprez u tumačenju

Vučić naglašava da je pitanje identiteta u srednjem vijeku kompleksno i da ga nije moguće jednostavno preslikati na današnje kategorije.

“Teško je govoriti o identitetima u srednjem vijeku. Možemo nešto reći o rodnim identitetima na osnovu osteoloških nalaza, ali o vjerskim mnogo teže. Postoji mali broj natpisa koji to potvrđuju, ali to nije dovoljno za šire zaključke”, kazala je.

Upravo zbog toga upozorava na opasnost savremenih interpretacija koje pokušavaju prisvojiti stećke.

“Mnogi danas nisu svjesni da je to naslijeđe ovog prostora, ali ga istovremeno pokušavaju povezati s današnjim identitetima. Ne možemo inkorporirati savremene konstrukte u srednji vijek. To je svijet koji je postojao prije 600 ili 800 godina i ima svoje zakonitosti”, ističe.

Hercegovina kao jezgro fenomena stećaka

Govoreći o širem kontekstu, Vučić podsjeća da se najstariji stećci nalaze upravo na prostoru Hercegovine.

“Hercegovina je kolijevka stećaka. Najstariji primjeri nalaze se na području Konjica, Nevesinja i Stoca, a datiraju od druge polovine 12. do kraja 15. stoljeća”, navela je.

Naglašava i da je riječ o naslijeđu koje prelazi današnje granice.

“Stećci se nalaze i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori jer su to nekada bili dijelovi srednjovjekovne bosanske države. Zbog toga govorimo o bosansko-humskom naslijeđu”, kazala je.

Podsjetila je i na značaj procesa nominacije stećaka na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, u kojem su učestvovale četiri države, a koji je, kako kaže, bio važan upravo zbog zajedničkog pristupa ovom kulturnom fenomenu.

Vučić zaključuje da se u svojim istraživanjima striktno drži naučnih činjenica, naglašavajući potrebu za oprezom u interpretacijama.

“Ne bih se usudila vezivati stećke uz bilo koju današnju zajednicu. Naš zadatak je da ih razumijemo u kontekstu vremena u kojem su nastali”, poručila je.

Dr. Edita Vučić je arheologinja i povjesničarka umjetnosti te profesorica na Sveučilištu u Mostaru, gdje predaje na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti i Filozofskom fakultetu. U svom radu bavi se srednjovjekovnom grobnom kulturom, posebno fenomenom stećaka, kao i širim pitanjima kulturnog naslijeđa i njegove interpretacije. Autorica je i koautorica više stručnih i naučnih radova, a njena istraživanja usmjerena su na interdisciplinarni pristup i povezivanje arheologije s teorijskim i suvremenim interpretativnim okvirima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad