Profesor Huskić o terorističkom napadu: SAD i Kina idu ka sukobu, četiri teroristička napada promovisala Putina

Adnan Huskić profesor Međunarodnih odnosa govorio je za N1 o terorističkom napadu u Moskvi u kojem je ubijeno najmanje 115 ljudi.

“Prije svega još uvijek je rano, ja mislim da se govori konkretno o tome prije svega šta su razlozi za napad, dali ga je izvela Islamska država, ISIS, jer postojale su brojne spekulacije i ranije, posebno po pitanju toga kako i na koji način je sam Putin došao na vlast. Ja ću vas samo podsjetiti da je 1999. godine u vrijeme kada je Evgenij Primakov bio ključni ili glavni kandidat za nasljeđivanje Jeljcina, došlo do napada unutar same Rusije, tačnije četiri teroristička napada, koji su na određen način prvenstveno Putina promovirali kao ključnu političku figuru, posebno nakon rata u Čečeniji. I onda ste konsekventno tome imali razne spekulacije na samom početku, u toku samog napada, pa i odmah nakon oko toga ko je zaista i za koju svrhu izveo ovaj napad. Ono što je čini mi se na neki način nesporno i od toga se neće moći pobjeći jeste da postoji značajna odgovornost kod sigurnosnih struktura unutar Ruske federacije. Treba sačekati i vidjeti kamo će stvari ići. BIće teško jer Rusija nije transparentna. ” kazao je profesor.

Težak period za Putina

“Sada imate situaciju gdje se ne može osigurati bazična sigurnost građana unutar same Ruske federacije. Dakle, bit će ovo vrlo težak period i za predsednika Putina jer povratiti poljuljano povjerenje građana, posebno u smislu sigurnosti će biti vrlo teško, posebno ako se pokaže da su postojali problemi unutar samih sigurnosnih struktura ili da su se prijetnje koje su posebno od strane zapadnih država bile jasno komunicirane ignorisale.To pokazuje vrlo ozbiljnu podkapacitiranost službi unutar same Ruske federacije da obezbijede sigurnost građana.” kazao je.

Profesor je komentarisao i izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je kazao da bi ovo moglo prerasti u veće sukobe, čak je govorio i o “Trećem svjetskom ratu”.

Prije svega gospodin Vučić većinu stvari koje govori, govori za domaću publiku i ono što na neki način dobro podupire njegov narativ unutar same Srbije su stvari o kojima on permanentno govori. Jedna od tih stvari kojom se često opravdava ne samo neutralnost, je li ta politička i vojna neutralnost Srbije, već i ubrzano naoružavanje, iako je to još uvijek nešto oko čega ne treba trošiti pretjerano riječi zbog nivoa na kojem se to dešava, u određenom smislu su to elementi njegove politike.” kazao je Huskić

Kina i SAD se nalaze na putu ka određenoj vrsti sukoba

“Mislim da se ovdje sve sada svode stvari na odnose među SAD i Kine, sve druge stvari postaju sekundarne i ako posmatrate djelovanje jedne i druge države, posebno u zadnjih desetak godina i kažem opet desetak godina, zato što često ljudi fokus stavljaju na jednu ili drugu osobu unutar administracije, posebno Američke koja je još uvijek zaista mnogo transparentnija u svom djelovanju nego što će Narodna republika Kina trenutno biti ili može biti u budućnosti. Jasno je da imate kontinuitet politike konfrontacije sa Kinom, dakle to se proteže od Obame preko Trumpa pa se nastavlja sa Bidenom. Tu vidite da nema nekih pomjeranja, iako se naravno metode razlikuju, načina na koji se te stvari rade, međutim jasno je da se SAD i Kina nalaze na putu prema određenoj vrsti sukoba. Koju formu će taj sukob imati to je naravno pitanje oko kojeg ne bih govorio sada, međutim kao što to gospodin Vučić govori, govore i mnogi drugi, dakle imate cijeli jedan spektar ljudi koji u svemu ovome isčitavaju korijene budućeg globalnog sukoba koji će se dešavati na relaciji između SAD i Kine.” pojasnio je profesor.

Prof. Huskić komentarisao je otvaranje pristupnih pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom.

“Prije svega što se same odluke tiče, iako će mnogi reći odluka je bila potpuno očekivana, iz moje lične vizure do samog momenta kada je zaključak draftiran na evropskom vijeću, ne mislim da su stvari bile potpuno riješene, posebno mislim da su nisu utemeljene one procjene koje su govorile o tome da bi Bosna i Hercegovina, bez obzira na to da li mi nešto isporučili ili ne, na kraju dobila zeleno svjetlo. ” rekao je profesor.

“Ono što je bitno razumijeti jeste da se na određen način odustalo od vrlo ambicioznog plana koji je sadržan u 14 ključnih prioriteta. Sada imamo ono što je tzv. osam prioriteta o čemu se govori, a što je djelomično ostvareno, na čemu se može raditi, a dosta toga je ustvari kvalitativno. Ono što je jasno jeste da Bosna i Hercegovina sada otvara jednu novu dimenziju procesa i ulazi u jednu bitno drugačiju dimenziju odnosa sa samom Europskom unijom. Kako će se dalje stvari kretati, naravno kada će biti postavljen ili napravljen u strane komisije taj pregovarački okvir, kada će se održati prva od serije međudržavnih konferencija, kada počne screening proces? Sve su ovo pitanja koje možete vrlo jasno iščitati i dinamiku tih dešavanja iz onoga što se dešavalo posebno sa zadnje dvije države u tom procesu, to su Sjeverna Makedonija i Albanija. Ono što mislim da će se sada otvoriti kao potencijalni problem u Bosni i Hercegovini jeste pitanje naših kapaciteta, da se zaista ozbiljno uhvatimo u koštac sa onim što se od nas traži. Dugo vremena postoji, rekao bih, jedna vrsta skepse po pitanju toga koliko su administrativne strukture u Bosni i Hercegovini uopće kapacitirane da ovaj proces završe. Samo za screening proces sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom održalo se 167 sastanaka koji su uključivali po hiljadu eksperata sa svih strana.” pojasnio je profesor Huskić.