Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski izjavio da "studenti nisu pod teretom ratne prošlosti". "Žele tu saradnju, putuju, druže se, prate šta se događa u drugim zemljama, gestovi solidarnosti su veliki korak naprijed. To treba njegovati i isticati kao nešto pozitivno. I hrvatski studenti su pružili podršku studentima u Srbiji, to su učinili i studenti iz drugih država. Oni su budućnost, to je jedini način da se u budućnosti spriječe ovakve netrpeljivosti", kaže on.
Govoreći o objavljivanju ličnih dokumenata studenata, profesor kaže da se „očito tu radi o medijskoj propagandi i širenju netrpeljivosti“, što ocjenjuje kao „neprihvatljivo“.
„Činjenica je da naše zemlje nemaju određeno suočavanje sa prošlošću, vrlo lako se ova nacionalna netrpeljivost raspiruje. Specifično za ovaj slučaj, nije samo širenje netrpeljivosti Srba prema Hrvatima, nego zapravo su primarno targetirane osobe koje imaju dvojno državljanstvo, tu je posebno problematično što se radi o velikoj populaciji, može se slobodno dati procjena da tu ima između 50 i 100 hiljada ljudi, žive i u Srbiji i u Hrvatskoj, koji su ovim postupkom stigmatizovani, ako imaju ambicije javno istupati, da ih neko može stigmatizovati zbog toga“, kaže Maršavelski.
Dodaje da je to „krivično djelo“.
„U najmanju ruku neovlašteno prikupljanje ličnih podataka, koje ako počini službeno lice se mora i službeno goniti. Tužilaštvo bi trebalo da reaguje, a u najmanju ruku građani imaju pravo da zaštite svoja prava, podnesu odgovarajuće tužbe, povređena je privatnost, lični podaci, mogu se obratiti i Strazburu, uvjeren sam da će uspjeti u tome“, smatra profesor.
Govoreći o studentima kaže da „vide da tu nema jezične barijere“.
„Naši jezici se različito zovu, ali se svi razumijemo. Oni sami nisu pod teretom ratne prošlosti, rođeni su nakon rata, žele tu saradnju, putuju, druže se, prate šta se događa u drugim zemljama, gestovi solidarnosti su veliki korak naprijed. To treba njegovati i isticati kao nešto pozitivno. I hrvatski studenti su pružili podršku studentima u Srbiji, to su učinili i studenti iz drugih država. Oni su budućnost, to je jedini način da se u budućnosti spriječe ovakve netrpeljivosti“, kaže on.
Ističe da je vlast pokušala sa defanzivnim pristupom.
„Pokušali su da potkupe studente kreditima, onda su vidjeli ako neće milom, onda će silom, pa su počeli sa drugim radnjama, ali i dijelovanje silom je bilo kontraproduktivno, i to je raspirilo proteste, ne vidi im se kraj, vlast je zaista u ozbiljnim problemima“, kaže on.
Smatra da treba „istrajati na tome da institucije odrade svoj posao“.
„Da se istraži slučaj nadstrešnice, da se ne istražuje samo smrt, nego i ta korupcija koja je pozadina tih događaja, da se bore za institucije. Institucije su najvažnije u demokratskom društvu, na kraju vam nije toliko važno ko je na vlasti, nego da institucije rade svoj posao kada se nešto dogodi“, kaže.
Dodaje da će se vidjeti u kom smjeru će zahtjevi u budućnosti ići.
„Ali moraju u nekom trenutku i politički formulisati svoje zahtjeve, neće to moći sami. Morat će da potraže i pomoć EU, u protivnom će se društvo naći u pat poziciji“, kaže.
Podsjetio je da je „neposredno pred pristupanje EU Hrvatska imala premijera Sanadera i nekoliko ministara koji su uhvaćeni u korupciji“.
„EU je insistirala da se ta korupcija procesuira, mi ne bismo završili u EU da Sanader nije završio u zatvoru, da ministri nisu procesuirani, u završnici je i stranka HDZ procesuirana za korupciju. Ona se vratila na vlast, ali je sada pojedinačno bogaćenje, a ne sistemsko, kao u vrijeme Sanadera. U Srbiji je još sistemsko, mora da se zaustavi sistemska korupcija“, kaže Maršavelski.
Osvrnuo se i na masovno ubistvo na Cetinju, kada je ubijeno 12 osoba, kao i na napad u školi u Zagrebu u kome je ubijeno jedno dijete.
„Postoje indicije da su učinjeni određeni propusti, da se to moglo na neki način spriječiti. U Srbiji je to u prvom redu odgovornost roditelja, mislim na Ribnikar, zato su i osuđeni. Treba razmotriti mjere bezbjednosti u školama, to jeste jedno pitanje. Jesam protiv onoga da imamo kao u SAD metal detektore, policiju, onda škola ne postaje mjesto gdje se uči, nego više liči na zatvor, ali treba naći odgovarajuće mjere koje pružaju bezbjednost djeci, a stvaraju i dalje prijateljsko okruženje u kome uče. Što se tiče Hrvatske, tu je vjerovatno propust psihijatra. Majka je tražila da se počinitelj ne pušta iz psihijatrijske ustanove, jer je opasan, psihijatar je napravio krivu procjenu, pustio ga je, a on je uradio šta je uradio. Na Cetinju je odgovornost pravosuđa da nije procesuiran na odgovarajući način, da nije osuđen pravovremeno, nije spriječen, osuđen je za nedozvoljeno držanje oružja, ali je kod njega bilo oružje. Sve tri države bi trebalo da ulože više u pružanje psihijatrijske i psihološke podrške građanima kako ne bi zapali u te krize i počinili ta teška kaznena djela“, kaže Maršavelski.
Profesor je pomogao u formulaciji definicije femicida, koji je u Hrvatskoj uveden kao zasebno krivično djelo.
„Glavni povod je bio događaj u BiH u Gradačcu, gde je počinitelj snimio kako je ubio svoju ženu. Grozno, to je odjeknulo regionom, to je bilo u avgustu 2023. godine, u septembru je Vlada Hrvatske zbog tog slučaja odlučila da uvede to krivično djelo u hrvatski kazneni zakon. Malo se tu lutalo sa definicijom, ja sam tu pomogao formulisati odgovarajuću definiciju – rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, to je vezano i za Istanbulsku konvenciju“, kaže on.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!