Profesor Mirza Kušljugić, nekadašnji ambasador BiH pri UN-u, komentarisao je za N1 jučerašnja dešavanja pred Vijećem sigurnosti UN-a. "Nisu ispunjeni ciljevi Rusije, ali je postignut sporazum na račun umanjenja ličnosti visokog predstavnika", naveo je, a potom i pojasnio šta to današnje okolnosti na našem području, osim puno jačeg uticaja Rusije i Kine, razlikuje od devedesetih godina.

“Sinoć je prema govoru ruskog ambasadora u UN bilo jasno da je Rusija usmjerila aktivnosti ka jednom cilju – zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH. Možemo reći da nisu ispunjeni ciljevi Rusije, a ni onih za čije ime je ovim vetom zaprijećeno. Ipak, na neki način je postignut kompromis na račun umanjenja ličnosti samog visokog predstavnika”, objašnjava nekadašnji ambasador BiH pri UN-u.

Upitan da li je stepen tolerancije međunarodne zajednice veći i da li Amerika i Zapad teško povlače ‘crvene linije’, Kušljugić objašnjava kako se ‘crvene linije’ ne povlače javno.

“Ipak, očigledno je da se dolaskom Bidena na vlast u SAD-u zapravo pravi neka nova međunarodna politika SAD-a i da je došlo na red da to bude implementirano i u našem regionu. Ključni problemi u regionu su povezani sa Kosovom, a ne sa BiH, premda je najeksplozivnija situacija, ukoliko se otme kontroli, ipak u BiH”, govori Košljugić.

Komentarišući produženje mandata EUFOR-a u BiH, navodi da međunarodna zajednica neće rado koristiti sile koje ima na našem teritoriju.

“Smišljeno je da to bude odvraćanje od najgorih mogućih scenarija koji se mogu desiti u razvoju političke krize. Međutim, tačno je da mi sa ovom krizom idemo u jednu spiralu iz koje će se jako teško izvući”, konstatovao je.

Povodom dešavanja pred Vijećem sigurnosti UN-a, profesor Kušljugić je napravio i paralelu između današnje situacije i one u devedesetim godina prošog vijeka.

“Situacija nije ista danas i devedesetih godina, nije ni blizu ista. Tada su SAD bile neprikosnovena svjetska sila, bio je to jedan unipolaran svijet. Danas je očigledno nastojanje Kine i Rusije da taj svijet koji je bio dominiran SAD-om da pretvore u multipolaran svijet, imamo sukob ideologija i pogleda na koji način treba da se urede međunarodni odnosi”, pojašnjava.

Dodaje i da čuje prognoze koje navode da će proljeće naredne godine biti naročito krizno, ali i da vjeruje da ima dovoljno pametnih ljudi koji ne bi dozvolili da se spirala nasilja pokrene.

“Više je i zemalja članica NATO pakta nego što je to bilo devedesetih godina. Ovo područje je u potpunosti okruženo NATO paktom i to pokazuje da je sigurnost veća nego što je bila devedesetih godina. Ipak, prva činjenica koju sam pojašnjavao ukazuje na to da Rusija i Kina imaju puno veći uticaj na ovo područje nego što su imali devedesetih godina”, nastavlja Košljugić.

Na pitanje šta će se desiti ako propadne Dajtonski mirovni sporazum, Kušljugić odgovara da samo na Vijeću sigurnosti može biti izmijenjen.

“Zahtjevi za ukidanje OHR-a koji su implicitno značili slabljenje međunarodne zajednice u BiH nisu novi, njih je još 2004. godine Mladen Ivanić iznosio Vijeću sigurnosti UN-a kao svoj stav. Citirat ću odgovore koje je dobio od ambasadora Velike Britanije tada, a to je ujedno i odgovor na ovo pitanje. U kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma su učestvovale sile potpisnice i potvrđen je na Vijeću sigurnosti UN. Dejtonski sporazum samo na Vijeću sigurnosti može biti pretvoren u nešto drugo ili zamijenjen, a moguće je da dođe do velikih problema u njegovoj implementaciji”, zaključuje bivši ambasador BiH pri UN-u.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad