Profesorica Ramić-Mesihović za N1 o evropskom putu BiH: Dodika slušamo više nego Brisel, s kojim pravom nam svima "kroji kapu"?

Komentarišući alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, u kojem je analizirano 19 oblasti i ukazano na nazadovanje, Ramić-Mesihović je ocijenila da je i zvanični izvještaj Evropske komisije, objavljen 4. novembra, vrlo precizno opisao stanje u zemlji.

"Mislim da je zvanični izvještaj, koji je izašao 4. novembra, dao jako dobru dijagnozu stanja i da je mnogo stvari prvi put nazvao pravim imenom. I vetokratije je nazvao vetokratijama, i politički kalkulus političkim kalkulusom. Čini mi se da je ovo izvještaj koji je dosad najbolje opisao sve mehanizme blokade koji su postojali, ne samo na putu evropskih integracija nego generalno na putu boljitka i normalizacije stanja u ovoj zemlji", kazala je.

Dok Crna Gora napreduje prema mogućem članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama koje najsporije provode reforme.

Ramić-Mesihović smatra da bi BiH mogla mnogo naučiti iz primjera Sjeverne Makedonije, koja se, uprkos dugogodišnjim političkim i bilateralnim problemima, uspijeva koristiti evropskim sredstvima.

Podsjetila je da Sjeverna Makedonija ima kandidatski status još od 2005. godine, dok je Bosna i Hercegovina taj status dobila znatno kasnije, u okolnostima pojačanog geopolitičkog interesa Evropske unije.

"Oni od 2005. godine imaju te bilateralne probleme, prvo s Grčkom, kasnije s Bugarskom. Poslije su došli u veliku krizu kada je riječ o vjeri u Evropsku uniju i evropskom entuzijazmu, ali su trenutno šampioni u korištenju i povlačenju sredstava iz Plana rasta. Uvijek postoji nešto što možemo uraditi. To je i Sjeverna Makedonija shvatila. I pored brojnih unutrašnjopolitičkih i vanjskopolitičkih problema, ipak se nešto može uraditi u korist svih", naglasila je.

Milioni iz Plana rasta, Erasmus+, roaming i SEPA: Šta BiH propušta?

Jedan od najvećih problema, prema njenoj ocjeni, jeste neiskorištavanje mogućnosti koje Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini.

Govoreći o Planu rasta, ukazala je na sredstva namijenjena reformama, ali i na konkretne pogodnosti koje bi građani mogli osjetiti, poput dodatnih sredstava za Erasmus+, povoljnijeg roaminga i pristupanja jedinstvenom evropskom području plaćanja (SEPA).

"Međutim, ovdje čak ni takve stvari, koje su vrlo pragmatične, ne funkcionišu. Ako govorimo o Planu rasta, znamo da se govori o 976 miliona. To su ogromne cifre, milijarde. Nama je nekako sve to pomnoženo s nulom jer taj program ističe naredne godine. U tom programu su stvari poput dodatnih sredstava za Erasmus+, zatim dodatne pogodnosti vezane za roaming s Evropskom unijom, koji je najavljen prije nekoliko dana i kojem se svi radujemo. Na krilima tih ideja ranije smo, u okviru Berlinskog procesa, ukinuli roaming na Zapadnom Balkanu", kazala je.

Posebno je istakla značaj pristupanja SEPA-i, koja omogućava brže i jeftinije prekogranične finansijske transakcije.

"Tu je, naravno, i pristupanje SEPA-i, o čemu je guvernerka Centralne banke govorila i više puta objašnjavala pozitivne efekte i značaj tog sistema. To je jedinstveni evropski prostor za plaćanja, koji omogućava vrlo brze i jeftine finansijske transakcije. Samo mi iz cijelog okruženja nismo u SEPA-i. Žao mi je što je to tako. Mislim da javnosti nećemo saopćiti nikakvu novost ako kažemo da je situacija dosta loša i da se ljudi na vlasti poigravaju sa svima nama i našom budućnošću", upozorila je.

Ukazala je i na raskorak između želja građana i djelovanja političkih predstavnika.

Prema istraživanjima Direkcije za evropske integracije, podsjetila je, gotovo dvije trećine građana podržava članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Međutim, smatra da izborni rezultati često omogućavaju opstanak političkih struktura koje blokiraju evropske reforme.

"Naši građani vrlo uporno, gotovo dvije trećine prema posljednjem istraživanju, žele da uđu u Evropsku uniju. A onda se na izborima izglasaju upravo ljudi koji u velikom broju situacija, ne u svim, naravno, predstavljaju etnokratske i etnocentrične vlasti, podložne vetokratijama, odnosno vlasti koje su uspostavile vetokratije u našem političkom sistemu. Kada kažem vetokratije, mislim prvenstveno na zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa. I onda opet imamo to što imamo. Ništa nam ne može pasti s neba", poručila je.

O Dodikovom preispitivanju evropskog puta

Govoreći o izjavi Milorada Dodika da SNSD načelno podržava evropski put, ali da treba preispitati ima li smisla nastaviti evropske integracije, Ramić-Mesihović nije krila nezadovoljstvo.

Postavila je pitanje političkog legitimiteta takvih poruka, ali i odgovornosti građana i javnosti koji, prema njenom mišljenju, pojedinim političarima pridaju preveliki značaj.

"Ma hajde, da Milorad Dodik preispituje evropski put! Evropski put koji je dosad testiran na više od 20 zemalja. Mislim, koga mi zavaravamo? I taj čovjek, koji bi trebalo da je politički pasivan nakon svega što se desilo u posljednjih nekoliko godina, s kojim pravom on nama svima ovdje kroji kapu? Osim što smo ga tako pustili. A pustili smo ga na više načina", kazala je.

Smatra da političari poput Dodika koriste slabosti demokratskog sistema i nedovoljnu izlaznost građana na izbore.

"Prvo ga pustimo zato što mu pridajemo značaj, a drugo zato što ne izlazimo na izbore u dovoljnom broju. I naravno da takvi ljudi profitiraju na svim deficitima naše demokratije, koja se, doduše, odvija u uslovima međunarodnog kriznog menadžmenta. Imamo i OHR, imamo i OSCE, ali ovo je još uvijek zemlja koja postoji, koja je postojala i koja će postojati, koja ima i geopolitičke i geostrateške razloge svog postojanja, uz vanjske faktore i unutrašnje snage", navela je.

Potom je uputila poruku i domaćoj javnosti.

"Mislim da smo najviše krivi mi koji slušamo šta govori Milorad Dodik i njemu slični, a ne oslanjamo se na ono što treba raditi. Ne slušamo Brisel ni pet posto koliko slušamo Dodika."

Političkim elitama odgovara da se ništa ne mijenja

Na pitanje zašto Bosna i Hercegovina ne uspijeva usvojiti ključne zakone iz oblasti vladavine prava, Ramić-Mesihović je ocijenila da problem leži i u nedostatku političke volje i u odnosu institucija prema reformama.

Prema njenim riječima, političke elite imaju direktan interes da postojeći sistem ostane nepromijenjen.

"Suština je da trenutno stanje odgovara tim političkim vetokratskim elitama. Njima je najbolje da se ne dešava ništa, odnosno da se dešava samo ono što ne remeti njihovu zonu komfora i njihove dosad uspostavljene načine generisanja kapitala i drugih aspekata moći, koje uživaju već nekoliko decenija. Meni je to vrlo jasno. Ako nekome nije jasno, zaista ne razumijem šta bi se još trebalo dogoditi da to svima bude očigledno", rekla je.

Govoreći o mogućnosti da nova vlast nakon izbora promijeni takvo stanje, sebe je opisala kao "depresivnog optimistu".

Podsjetila je da su pojedini politički akteri koji danas koče evropske integracije ranije učestvovali u procesima koji su donosili pozitivne rezultate za BiH.

Kao važne prekretnice spomenula je pad aprilskog paketa ustavnih promjena 2006. godine, članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN-a i viznu liberalizaciju 2010. godine.

"U posljednjih 16 godina nije se bogzna šta desilo. Ja krivim ljude koji su u tim trenucima smatrali da zarađuju svoju platu nedolaskom na sjednice, blokiranjem, pozivanjem na vitalni nacionalni interes i iživljavanjem nad našim institucijama. Umjesto da institucijama daju podršku i moć, oni su ih dezavuisali i opstruisali na svaki mogući način", istakla je.

Posebno je ukazala na položaj stručnih ljudi zaposlenih u institucijama, koji godinama rade na evropskim integracijama, ali čiji rad, kako smatra, političke blokade obesmišljavaju.

"Ljudi izgube i motivaciju. Zamislite da radite u vakuumu 20 ili 25 godina, dok vas neko nipodaštava i množi s nulom, a pritom nema pojma o procesu ili, ako ima znanja, koristi ga protiv tog procesa. To je jako tužno. Ja s tim ljudima suosjećam već dugo. Što više znate o cijeni ovakvog ponašanja, te vas stvari više poražavaju i frustriraju. Sve vam je nejasnije kako možemo u novembru 2026. godine na isti način razgovarati o istim stvarima."

"Ponašamo se potpuno glupavo, ko će odgovarati za izgubljena sredstva?"

Komentarišući tvrdnje pojedinih političara da za zastoj evropskih integracija nije odgovorna samo BiH nego i Brisel, profesorica je istakla da se odnos Evropske komisije prema proširenju promijenio dolaskom novog saziva.

Ocijenila je da je nova evropska komesarka za proširenje Marta Kos pokazala veći interes za napredak zemalja Zapadnog Balkana, ali da ni ponuđena finansijska sredstva nisu bila dovoljan podsticaj domaćim vlastima.

"Nova komesarka dolazila je u Sarajevo i govorila vrlo pozitivne stvari. Ali sama je prije nekoliko dana rekla da ne postoji mehanizam, logika ili način koji Brisel primjenjuje na drugim mjestima, na svakoj destinaciji koja želi da se pridruži Evropskoj uniji ili joj se već pridružila, a koji je uspio ili makar djelimično urodio plodom u Bosni i Hercegovini. Nama te silne milijarde nisu bile nikakav motivator", navela je.

Posebno je kritikovala činjenicu da vlasti ne koriste dostupna povoljna evropska sredstva, dok se istovremeno zadužuju na komercijalnom tržištu.

"Nemam drugu riječ i zaista se izvinjavam široj javnosti, ali mi se kao zemlja ponašamo potpuno glupavo. Imate te milijarde koje predstavljaju vrlo povoljnu kombinaciju jeftinih sredstava i grantova. I vi ta sredstva ne povlačite, a istovremeno su obje entitetske vlade, jedna gora od druge u tom smislu. Nije ni bitno koja je gora. Bitno je ono što kao zemlja postižemo. Svi smo mi jedno", kazala je.

Dodala je da se Bosna i Hercegovina, umjesto korištenja povoljnih sredstava za razvojne projekte, okreće zaduživanju na tržištu kapitala.

"Zadužujemo se na Londonskoj berzi i time obezvređujemo obveznice koje emitujemo svaki put kada se ponovo pojavimo na komercijalnom tržištu sa svojim obveznicama. Meni nije jasno kako ne razumijemo kakvo je to srljanje u propast. To je samo jedna ilustracija, mali prikaz onoga što mi je potpuno nejasno i kako dopuštamo da se to dešava. Zar nema niko pametan?"

Upozorila je i da bi sredstva iz Plana rasta mogla ostati neiskorištena ukoliko se političke blokade nastave.

"Razumijem da nedostaje novca u sistemu, ali ako vam nedostaje novca, uzimate ga tamo gdje su sredstva jeftina, gdje vam neko praktično nudi povoljna sredstva uz projekte koji su vama potrebni, koji će vas učiniti boljim i povezanijim. To su projekti koje je ova zemlja kandidovala ili koje treba kandidovati i implementirati. A vi zapravo ne radite ništa. Ta sredstva ističu naredne godine. Mogla su se malo prenijeti u 2028. godinu, čisto da se završe neke administrativne stvari, ali krajem naredne godine tih sredstava više neće biti. Ko će odgovarati za to?", upitala je.

Šta američki međuizbori znače za Bosnu i Hercegovinu?

U nastavku razgovora Ramić-Mesihović komentarisala je i rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama te mogućnost da promjene u Kongresu utječu na politiku predsjednika Donalda Trumpa.

Ocijenila je da promjene mogu biti pozitivne za Bosnu i Hercegovinu, ali je upozorila da ne treba očekivati dramatičan zaokret američke vanjske politike.

"Što se tiče Kongresa, to je izuzetno dobra promjena. Za nas je to jako dobra promjena u smislu da imamo novi entuzijazam i da se ponovo pomalo govori o međunarodnoj solidarnosti. Ono što je zapravo bilo u fokusu tih izbora nismo mi, niti vanjska politika, nego prvenstveno životni standard Amerikanaca, zatim imigraciona politika i druga unutrašnja pitanja", objasnila je.

Naglasila je da su za Bosnu i Hercegovinu historijski važni odnosi i s demokratama i s republikancima, podsjetivši na doprinos pokojnog američkog senatora Boba Dolea.

"Moram reći da su nama obje strane jako važne. I demokrate i republikanci u tom dvopartijskom sistemu. Mi se ne možemo dovoljno zahvaliti za ono što je, recimo, pokojni Bob Dole uradio za Bosnu i Hercegovinu", kazala je.

Smatra da bi nova politička situacija mogla donijeti više pažnje prema Zapadnom Balkanu, uključujući i pojačan nadzor američkog Kongresa nad dešavanjima u regiji.

"Mislim da su nam ovi američki međuizbori dali određenu nadu, ali moramo biti vrlo umjereni. Ova promjena desila se prvenstveno zahvaljujući Amerikancima i zbog Amerikanaca, i odnosi se prvenstveno na Kongres. Ono što se može očekivati jeste nešto više pažnje i kontrole nad stvarima koje se dešavaju na ovim prostorima. Može se očekivati i nešto više kongresnih saslušanja. Ne vjerujem da će se generalni kurs i stil vođenja države dramatično mijenjati, jer je to još uvijek sistem u kojem predsjednik ima veoma značajnu ulogu."

Dodikovo lobiranje u Washingtonu: "Vidim samo određene lične efekte"

Na kraju razgovora profesorica je komentarisala i lobiranje koje su vlasti Republike Srpske finansirale u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i pitanje koliko je ono utjecalo na odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini.

Istakla je da američku administraciju ne treba posmatrati kao jedinstven politički blok, jer u Washingtonu djeluju različiti centri moći, lobističke grupe, ali i dugogodišnji zagovarači Bosne i Hercegovine.

"Ne bih ja Washington posmatrala kao nešto monolitno. Tu ima svega, što se kod nas kaže. Ima ljudi s vrlo različitim interesima, mnogo različitih stavova i mnogo lobista za različite stvari. To lobiranje ne dolazi na neki prazan prostor na kojem će se samo ono slušati. Tamo imamo i jaku dijasporu. Imamo i ljude koji su dugogodišnji zagovarači Bosne i Hercegovine. Neki od njih bili su u administraciji i razumijevali su situaciju ovdje, ali su, nažalost, u međuvremenu otišli u penziju iz State Departmenta", objasnila je.

Posebno je problematizovala činjenicu da se lobiranje finansira javnim novcem, dok, prema njenoj ocjeni, građani Republike Srpske od toga nisu imali konkretne koristi.

"Ono što jeste činjenica je da se to konkretno lobiranje finansira sredstvima građana, poreskih obveznika Republike Srpske. Ono je dalo izuzetno ograničenu vrijednost, odnosno rezultat kada je riječ o poboljšanju života. Ja ne znam ni za jedan pozitivan efekt koji se vratio građanima Republike Srpske. Vidim samo određene lične efekte. Vidim efekte kada je riječ o skidanju sankcija, ali ne svim ljudima, nego određenoj grupi ljudi", kazala je.

Komentarišući promjene retorike političara iz Republike Srpske nakon ukidanja pojedinih sankcija, Ramić-Mesihović je iznijela svoje viđenje mogućih efekata lobističkih aktivnosti, uz ogradu da nije neposredno učestvovala u razgovorima u Washingtonu.

"To mogu povezati s nekim transakcijama koje su se desile u međuvremenu. Vidimo promjenu retorike u odnosu na određene stvari kod te iste ekipe, a kasnije ponovo vraćanje na staru retoriku secesionizma i rusofilije. Pošto nisam sjedila na tim sastancima, ne mogu govoriti iz neposrednog iskustva. Ali nekome ko to posmatra sa strane, a nije neupućen u te procese, čini se da su se neke transakcije iscrpile, odnosno potrošile, da ništa novo nije dogovoreno, a da su sankcije u međuvremenu skinute", zaključila je Ramić-Mesihović u razgovoru za N1.