O ukrajinskoj kulturi i historiji te budućnosti slavistike govorila je u emisiji Izvan okvira na N1 BiH univerzitetska profesorica književnosti Andrea Lešić, koja predaje na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Lešić, koja je niz godina radila u Londonu na School of Slavonic and East European Studies (1998-2001), i, nakon stečenog doktorata, predavala rusku književnost na Queen Mary, University of London (2001-2005), u emisiji je govorila o razvoju zainteresiranosti za ukrajinskim jezikom i književnošću, koji su desetljećima u sjeni ruskog jezika.

“Generalno, sa slavistikama u svijetu je slučaj da su usmjerene na ruski jezik i književnost. Svaki drugi slavenski jezik se nalazi u podređenom položaju. Znam kakva je situacija u Velikoj Britaniji, gdje ukrajinski jezik postoji na jednoj ili dvije akademske  institucije. Kod nas u BiH ne postoji zapravo nigdje. Naprosto, ukrajinistika, nauka o ukrajinskom jeziku, književnosti i kulturi je nevidljiva. Sada, kad je novi val rata počeo shvatila sam i sama koliko malo znam o tome”, rekla je u programu N1 televizije prof. dr. sc. Andrea Lešić, koja je objavila niz radova u kojima tematizira stvaralaštvo ruskih književnih klasika.

Nove inicijative iz BiH

U emisiji je otkrila da će krajem godine biti objavljen tematski broj časopisa “Novi izraz” (BiH) tematski posvećen ukrajinskoj književnosti i kulturi. Lešić je, inače, glavna urednica ovog časopisa, no ovaj tematski broj će uređivati saradnica, profesorica ukrajinske književnosti iz Beograda Julija Dragojlović.

Lešić je odgovorila i na pitanje da li je rat u Ukrajini razvio veći interes akademskih radnica i radnika, iz oblasti kulture i književnosti, za ukrajinistikom?

“Rekla bih da jeste”, kazala je dodavši da će to u budućnosti biti vidljiv plodonosan zaokret.

“Bilo je onih priča o tome da je u Milanu, u Italiji zabranjen Dostojevski. Međutim, Dostojevski je veliki pisac i niko ga neće prestati čitati, a on je također i mrtav. S druge strane imate čitavo novo polje istraživanja koje je postalo vrlo jasno vidljivo, i to može donijeti samo dobro. Na Univerzitetu u Sarajevu, na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta s kojim blisko sarađujem pokrenuta je inicijativa da se krene sa tečajem ukrajinskog jezika. Onda će se, nadam se, ići prema čitavom jednom studijskom programu. To bi imalo smisla. Sigurna sam da mi ovdje nismo jedini koji će to uraditi”, pojasnila je profesorica sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Izrazila je nadu da će rat završiti brzo i da će Ukrajina ostati nezavisna i suverena država. No, bez obzira na kraj rata, Lešić se nada kako će se iskristalizirati sjećanje na odnos između ruske i ukrajinske kulture u kojem je Rusija zapravo – imperijalna sila.

“I da je Rusija dugo držala Ukrajinu pod svojom kontrolom. Kao što je profesorica ukrajinske kulture Irina Starovojt rekla, Rusija je Ukrajinu tretirala kao ‘nevjernu ljepoticu’ koja je bila nekad ljubav, a onda je otišla za drugog”, rekla je Lešić za N1.

Dodala je kako je Vladimir Putin opasna figura, kao i način na koji je on formulisao ruski identitet, kroz žal za ruskim carstvom i imperijalnom kulturom. Jasno je, smatra ona, vidjeti odakle dolazi ukrajinski otpor prema savremenoj ruskoj kulturi u onom smislu u kojem je ona kao takva određena ruskim državnim aparatom.