Poljoprivredni proizvođači, barem proizvođači krastavca kornišona u Tuzlanskom kantonu prezadovoljni su sezonom. Klimatski uslovi zadovoljavajući, urod dobar, otkup zagarantovan, dobra i cijena, ali je problem izvoz zbog carine sa Hrvatskom i pravilima EU. Bh. vlasti sporo reagiraju - poručuju.

Na parceli u živiničkom naselju Svojatu Rahima Selimović ima 1.500 sadnica krastavca kornišona. Svaki dan nabere oko 100 kg.

“Zahtjevan je uzgoj kornišona, kao da radiš u rudniku. I gore. Moraš biti obavezan, moraš prskati, navodnjavati da uspiješ”, rekla je.

Rahimin muž Jasmin radi na drugoj parceli i vodi otkupnu stanicu „Kornišon“ gdje svaki dan pristiže svježe ubran krastavac. Prošle godine proizvođači su isporučili oko 180 tona, a ove sezone očekuje se između 250 i 300 tona.

“Što se tiče Svojata, tu se 100% radi kornišon. Idemo i sa strane, imamo Kalesiju, Suhu, Kladanj i Živinice. Pokrivamo sve djelove opština. Prezadovoljni smo i sa kooperantima i sa saradnjom i sa svime. Sada trenutno imamo 55 kooperanata, a iduće godine godine ćemo sigurno rasti”, pojasnio je Jasmin Selimović iz UPP Kornišon, Svojat.

500 tona krastavaca za tržište BiH

Cijena se nije mjenjala. Prva klasa je 1,5 KM, druga 0, 70 i treća 0,15 pfeninga. Već treću godinu ovi proizvođači isporučuju povrće Zadruzi Gračanka iz Gračanke gdje kažu da je ovo najbolja godina u proizvodnji zbog povoljnih klimatskih uslova.

“Imamo potpisane ugovore sa 540 poljoprivrednih proizvođača koji su zasijali krastavac kornišon. Tako da smo smo u čitavoj Bosni napravili ugovore. To je oko 350 dunuma kornišona”, rekao je Refik Ahmuljić, ZZ Gračanka, Gračanica.

Oko 500 tona ostat će za tržište BiH, a za izvoz ide 1.500 tona, uglavnom u Njemačku i dio u Češku. Početkom jula krenuo je izvoz ali sa problemima koji su dugogodišnji.

“Mi već imamo na prvim vozilima loš kvalitet koji je uzrokovan sporim transportom. Naš transport traje četiri dana. To je svježa roba i ona bi morala doći u Njemačku bar za 36 sati. U prvih 12 kamiona mi imamo ogromne gubitke”, dodao je Ahmuljić.

Zato što je radno vrijeme fitosanitarne inspekcije na granici sa Hrvatskom od 7.00 do 15.00 sati radnim danom i to na svamo dva granična prelaza, na Gradišci i Bijači, gdje su neizbježna čekanja i kontrole.

Koji je najgori scenario?

“Ono što bi najgori scenarij mogao biti je da nam kupci iz Njemačke počnu otkazivati pošiljke. Neće se niko igrati sa lošim kvalitetom. Naš krastavac kornišon iz BiH do sada je bio prepoznatljiv kao kvalitetan i kao najbolji. Međutim, ove godine to nije. Nije do nas niti do poljoprivrednih proizvođača već zbog transporta”, rekao je sagovornik N1.

“Uticat će na nas, naravno da će uticati. Čim nema izvoza, onda dolazi do problema. Dolazi do problema plaćanja. Neće biti ono kako je sve dogovoreno jer kada se izvozi krastavac, pare su odmah. Ovdje, na naše tržište, teško”, rekao je Selimović.

Na čije god tržište išlo, proizvođači imaju šta ponuditi.

“Do 10.mjeseca. Zavisi kako se prska i čuva. Do mraza možeš imati krastavce ako ih sačuvaš”, pojasnila je Rahima Selimović.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH rečeno je da je postignuto razumjevanje sa Hrvatskom da kamioni budu najavljeni 24 sata ranije za pregled, a ako se obim posla poveća, inspektori će produžiti radno vrijeme. I tako do naredne godine, istog problema i novog razumjevanja.