Pred neizvjesnu zimu tržište ogrjeva u Bosni i Hercegovini nikako da se stabilizuje. Uprkos negodovanjima proizvođača država nastavlja sa potpunom zabranom izvoza peleta. Dok proizvođači najavljuju odgovor, pa i moguću obustavu proizvodnje, vlasti najavljuju nove mjere.

Uprkos produženom miholjskom ljetu, prognoze su i dalje tmurne – pred građanima je teška zima. Još teža pred zaposlenima u proizvodnji peleta kojoj prijeti gašenje. Almir Idrizović zbog odluka države, kaže, trpi štetu u desetinama hiljada maraka, kojoj doprinosi i pomalo paradoksalna situacija.

“Da je dozvoljen izvoz cijepanog drveta, sječke, briketa, a da nije dozvoljen izvoz gotovog proizvoda”, kaže Almir Idrizović, Ekomadera Bugojno.

Tako sirovine na bogato zapadno tržište mogu, ali pelet ne. Sa 35 radnika Almirova firma pokriva srednju Bosnu, a do zabrane izvozili su u Italiju, Sjevernu Makedoniju i Njemačku. Jedan je od 18 velikih proizvođača iz cijele zemlje koji su na sastanku u Banjaluci razmatali odgovor državi.

“Neki će biti prinuđeni da obustave proizvonju, možda i protesti, ali o tom po tom. Mi pozivamo stanovništvo i sve kupce peleta da se obrate nama, da u sljedećih sedam dana uđu na liste”, kaže Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

U tom roku, kažu proizvođači, trebalo biti pokriveno i preostalih 5% tržišta koje ima problem u snadbjevanju. Nakon posljednje sjednice Savjeta ministara jasno je da, od prijedloga za dozvolu ograničenog izvoza peleta uz obavezu da se 50% proizvedenog ponudi domaćem tržištu po maksimalnoj cijeni od 550 maraka po toni, nema ništa.

“Postavlja se pitanje šta smo dobili sa tim. Imamo sa jedne strane ogromne količine ogrevnog drveta i peleta u skladištima, a istovremeno cijena nije značajno pala za domaće potrošače”, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba

Neki model kompromisa najoptimalnijim rješenjem smatra Siniša Vukelić, urednik Capitala. Zbog ovakvih odluka države, proizvođači strahuju da će domaće tržište biti manje naredne godine, a da će partneri na stranim tržištima izgubiti povjerenje. Za vlasti je prioritet domaće tržište, a entitetske vlade bi predlože izmjenu državne odluke tek nakon snadbjevanja domaćeg tržišta, do tada razmatraju dodatna ograničenja.

“Možemo naravno ići ka ograničenju cijena marže ili ka ograničenju cijene. Odrediti koja je najviša cijena kojom se može trgovati na tržištu Republike Srpske, a u skladu sa zakonom postoji mogućnost da na entitetskom nivou ili idemo ka ograničenju marže na gotov proizvod pelet ili da ograničimo cijenu”, ističe Suzana Gašić, ministrica trgovine i turizma RS.

Prema saznanjima N1 upravo takva odluka trebala bi biti donesena na sjednici Vlade Republike Srpske u četvrtak ove, a najdalje naredne sedmice. Istovjetnu bi trebala donijeti i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, jer se ova aktivnost usaglašava. Domaći proizvođači ne bi imali ništa protiv, ukoliko bi nametnuta cijena bila isplativa. Ono što najviše priželjkuju – ukidanje zabrane izvoza uslijediće tek nakon zadovoljenja svih potreba domaćeg tržita.

Da je džava zabranom izvoza peleta ipak donekle radila na svoju štetu pokazuju brojevi o izvozu. U prvih devet mjeseci ove godine uprkos zabranama izvezeno je peleta u vrijednosti 27 miliona KM, pet miliona više nego u cijeloj prošloj godini 2021. kada je izvezeno peleta u vrijednosti od oko 22 miliona KM.

Istovremeno u cijeloj prošlog godini uvezeno je peleta u vrijednosti koja jedva prelazi 800 hiljada maraka. U devet mjeseci ove, tek pola miliona.