Puna usta dobrih odnosa, no ekonomski pokazatelji o saradnji Mađarske i BiH loši

Vijesti 22. jun 202313:29 0 komentara
N1/F.Z.

Mađarski premijer Viktor Orban danas ima zgusnut raspored u Bosni i Hercegovini. Nakon posjete Sarajevu stići će u Banjaluku gdje je u popodnevnim časovima predviđen njegov sastanak sa političkim rukovodstvom Republike Srpske koje predvodi Milorad Dodik. Nakon sastanka najavljeno je potpisivanje sporazuma od strane mađarskog šefa diplomatije Petera Sijarta i predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića. Posjetu Banjaluci Orban bi trebao završiti nakon šetnje gradom i večere koja se priprema u njegovu čast.

Još nema informacija o temama koji će biti na stolu u Banjaluci, ali shodno ranijim porukama očekuje se da će u fokusu biti poruke o očuvanju mira i stabilnosti, te ekonomskoj saradnji. Upravo te poruke Orban je poslao nakon posjete okolini Banjaluke 6. novembra 2021. kada je boravio u privatnoj posjeti imanju tada člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika.

Poruke iz Sarajeva bile su slične – o dobrosusjedskim odnosima, čuđenju na kakvom-takvom održavanju, kako Orban kaže, najkomplikovanijeg političkog sistema svijeta.

“Mađarska vas poštuje i političke namjere Bosne i Hercegovine i želi dobre ekonomske odnose”, rekao je Orban u Sarajevu.

Njegova koleginica Borjana Krišto gostu je zahvalila na podršci evropskom putu Bosne i Hercegovine, i posebno naglasila privrednu saradnju.

“Veliki broj ugovora i sporazuma je u proceduri, nadam se da ćemo učiniti sve da se što brže okončaju te procedure. Želimo na EU putu imati dobru saradnju, učvršćivati odnose i nadam se da će ova posjeta tome doprinijeti”, kazala je ona.

Da od tog prijateljstva Mađarske i Bosne i Hercegovine veću korist ipak ima Mađarska, u ekonomskom smislu, najbolje pokazuju brojevi. Pozitivan je rast spoljnotrgovinske razmjene, ali upečatljivi su negativni trendovi po Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o odnosu uvoza i izvoza.

Tako je do kraja maja ove godine Bosna i Hercegovine u Mađarsku izvezla 138.448.844 KM različitih roba, dok je iz Mađarske uvezla roba čija je vrijednost i više od duplo veća od vrijednosti izvoza. Vrijednost uvoza iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 365.089.745 KM.

Trendovi su slični ili po BiH lošiji u godinama prije. Tako je u 2022. godini Bosna i Hercegovina u Mađarsku izvezla robe u vrijednosti od 375.877.123 KM, dok je vrijednost uvoza iznosila gotovo milijardu maraka, odnosno 970.948.899 KM.

U 2021. ukupan obim razmjene bio je gotovo 1,2 milijarde. U Mađarsku je iz Bosne i Hercegovine izvezeno roba u vrijednosti do 275.532.435 KM. Istovremeno iz Mađarske je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno roba u vrijednosti od 811.219.498 KM.

U pandemijskoj 2020. obim razmjene bio je izrazito nizak, ali po Bosnu i Hercegovinu također nepovoljan. U Mađarsku su izvezene robe čija je vrijednost 197.765.504 KM, dok je vrijednost uvezene robe u Bosnu i Hercegovinu iznosila 655.782.447 KM.

Kada govorimo o robama koje se u najvećoj mjeri razmjenjuju, prema podacima Spoljno-trgovinske komore, Bosna i Hercegovina u Mađarsku u ovoj godini izvozi neorganske hemijske proizvode, obuću kamašne i slične proizvode, gvožđe i čelik, mineralna goriva i mineralna ulja, električne mašine, opremu i njihove dijelove.

Kada je riječ o robama koje se iz Mađarske uvoze u Bosnu i Hercegovinu, najpopularnije su plastične mase i proizvodi od njih, električne mašine, oprema i dijelovi, neorganski hemijski proizvodi, žitarice, nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji. U 2022. godini npr. među najpopularnijim robama koje su se iz Mađarske uvozile u Bosnu i Hercegovinu bile su masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla, u 2021. farmaceutski proizvodi, kao i u pandemijskoj 2020.

Ekonomskim, ali više politički dobrim vezama sa Budimpeštom posebno se hvale vlasti u Banjaluci

Odnosi mađarskog premijera Viktora Orbana sa Miloradom Dodikom intenziviraju se nakon 2019. godine, kada je došlo do njihovog susreta u Budimpešti 2019. godine, nakon čega je premijer Mađarske, inače desno orijentisani političar izjavio kako želi zvanične odnose i jačanje saradnje sa Republikom Srpskom.

U godinama poslije došlo je do više susreta u Budimpešti, ali i Beogradu, Orban je imao posebnu ulogu kada se 2021. usprotivio prijedlogu njemačke vlade da Evropska unija Dodiku nametne sankcije.

Čak je i danas Orban u Sarajevu jasno poručio da se protivi politici sankcija.

“Ne podržavamo politike sankcija i dugročno vidimo da je dobro da se što više nadležnosti vrati narodima koji žive ovdje, a ne prisustvo stranaca. Ako je moguće da što više nadležnosti dobiju domaći ljudi, to je naša politika prema Balkanu”, rekao je Orban nakon sastanka sa Krišto.

Posebno je odjeknula Orbanova poruka uoči prethodnih Opštih izbora u Bosni i Hercegovini kada je u video objavi mađarski premijer podržao Dodika i jedan je od rijetkih lidera u regionu koji mu je čestitao pobjedu dok je brojanje glasova još trajalo.

Ekonomska saradnja između Republike Srpske i Mađarske se intenzivirala prethodnih godina, a nakon sastanka u Laktašima 2021. dogovoreno je osnivanje fonda za pomoć Republici Srpskoj putem kojeg je Mađarska pomogla poljoprivredu Republike Srpske sa 100 miliona evra. Prvi dio te pomoći stigao je u avgustu prošle godine kada je objavljeno da će Vlada Mađarske sa 10.967.448.275 mađarskih forinti, odnosno oko 30 miliona evra uložiti u nabavku poljoprivrednih mašina, opreme ili alata mađarske proizvodnje za poljoprivrednike u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Inače ovakvu vrstu pomoći iz Budimpešte pojedini krugovi opisivali su kao prilično misteriozan, budući da je Vlada Mađarske do sada kroz različite fondove ulagala milione evra preko granice, ali za pomoć mađarskim zajednicama u dijaspori.

Uprkos politički bliskim vezama, ali i tvrdnjama Budimpešte o važnosti dobrosusjedskih odnosa, prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine, Budimpešta nije među prvim ulagačima u Bosni i Hercegovini.

U posljednje vrijeme najavljivano je da značajna investicija treba stići u oblasti energetike. Kompanija “Lugos Renewables” trebala je investirati više od 50 miliona evra u gradnju solarne elektrane na jugu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

#related-news_0

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!