Oglas

Razgovor za N1

Pusić: Narativ o ubistvima u Iranu podsjeća na Markale, Sarajevo je bilo najava globalnih dešavanja

20180205-2-28520560-30468439-183.format-avif.width-1200
N1

Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić, gostovala je u "Novom danu" na N1 televiziji, gdje je detaljno analizirala dramatična dešavanja na Bliskom istoku, odgovor evropskih lidera, te poziciju regije Zapadnog Balkana u novom globalnom poretku.

Oglas

Slom međunarodnog prava i kraj transatlantskog savezništva

Na pitanje o cjelokupnom pristupu svjetskih lidera i osjećaju da je Zapad izgubio moralni kompas, Pusić je istakla da je međunarodno pravo potpuno marginalizirano.

"Međunarodno pravo je zaista marginalizirano potpuno kao oblik regulacije međunarodnih odnosa. Ja bih rekla da u historiji poznajemo, savremenoj naravno historiji, dva oblika regulacije međunarodnih odnosa. Jedno je međunarodno pravo, u kojem smo živjeli dosta dugo, a drugo je podjela svijeta na sfere interesa između velikih sila. Ovo nije prvi put da se to događa i nije novo, ali je zastrašujuće utoliko što je istinito", kazala je Pusić.

Ona je naglasila da transatlantsko savezništvo, prema njenom mišljenju, više ne postoji.

"Zapad je nekad bio, uglavnom se smatralo, transatlantsko savezništvo. Transatlantsko savezništvo, po mom mišljenju, više ne postoji. Dakle, savezništvo između Evrope ili zemalja Evropske unije i zapadne Evrope i Amerike više ne postoji. Trump i njegova administracija su ga u mnogo čemu svojim potezima, i u odnosu na Grenland i u odnosu na govor njegovog potpredsjednika u Minhenu prije godinu dana, opasno narušili, ako ne i razvrgnuli", mišljenja je Pusić.

Pusić ne smatra da se evropski lideri prave mrtvima, već da su u specifičnoj poziciji.

"Mislim da smo upravo u zadnjih, pa ne samo 24 sata, ali naročito zadnjih 24 sata, vidjeli i da je, naprimjer, Francuska odbila poslati ratne brodove u Hormuški moreuz, da je upravo Velika Britanija odbila poslati brodove, da je pristala poslati neke dronove koji čiste mine. Dakle, mislim da ono što rade zapadnoevropski lideri, a u ovom času mislim da se prvenstveno radi o liderima tri države, dakle Velike Britanije, Francuske i Njemačke, jeste da kupuju vrijeme", dodala je naša sagovornica.

Dodala je da Evropa mnogo teže podnosi razvrgavanje sigurnosnih odnosa s Amerikom nego što je podnijela razvrgavanje energetskih odnosa s Rusijom:

"To je išlo mnogo lakše i bezbolnije nego ovo sada. Evropa naprosto još nije, iako mislim da raspolaže i ekonomskom snagom za to, ali ne sasvim političkom koordinacijom i vojnom spremnošću, još spremna sama preuzeti autonomnu, odbrambenu svjetsku ulogu."

Uloga Netanyahua i Trumpovi motivi za rat

Komentarišući da li je američki predsjednik upao u zamku Benjamina Netanyahua, Pusić je pojasnila uloge dvojice lidera.

"Izraelski premijer je svakako taj koji je, kao što se moglo zaključiti iz istupa američkog ministra vanjskih poslova Marca Rubija, taj koji je na neki način isforsirao tajming, dakle trenutak kad će taj rat početi. U svakom slučaju, tajming je sigurno izabrao Netanyahu. Međutim, ne bih ja sumnjičila Trumpa da je on tu previše naivan. On možda nema iste razloge za učestvovanje u ovom ratu, ali ima svoje razloge", stava je Pusić.

Pusić je dalje u razgovoru podsjetila i na ogromne troškove rata:

"Amerika troši oko 900 miliona dolara dnevno. Dakle, u rat u kojem trošiš gotovo milijardu dolara dnevno ne ulaziš, i naročito ne ostaješ, iz naivnosti. Ulaziš i ostaješ iz nekih svojih razloga. Ti razlozi mogu biti objelodanjivanje Epsteina, ovih podataka o djelovanju Jeffreyja Epsteina, gdje ima mnogo Trumpa, iako su ga pokušali sakriti. Mogu biti i izbori koji će se dogoditi u jesen ove godine u Americi i gdje Trump ne stoji dobro, gdje bi mogao izgubiti većinu, možda u Kongresu, možda čak i u Senatu."

Razlike u reakcijama unutar EU: Sanchez naspram Scholza

Osvrnula se i na različite pristupe evropskih lidera, poput španskog premijera Pedra Sancheza i njemačkog kancelara Friedricha Merza.

"U ovoj situaciji važnost svake od država Evrope nije jednaka. Tri najvažnije države su Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Od Španije se ne očekuje, niti Trump očekuje, ono što očekuje od Velike Britanije u prvom redu, a onda i od Francuske i Njemačke. Što se odbrane tiče, Francuska, Njemačka i Velika Britanija su ključne evropske države", navela je Pusić.

Pusić je komentarisala i Trumpove nove prijetnje NATO-u.

"Kao što vidimo, noćas je Trump ponovo prijetio, ako ne raskidanjem NATO-a, a slabljenjem NATO-a ako saveznici NATO-a ne pošalju svoje vojne brodove u patroliranje Hormuškog moreuza. Naravno, NATO nije ni uspostavljen da bi zajednički djelovao u situaciji kad jedna od članica svojevoljno uđe u neki rat po izboru, nego je uspostavljen kao odbrambeni savez. Koliko god je vrlo impozantno i hvale vrijedno držanje španskog premijera Sancheza, on i Španija nisu pod takvom vrstom pritiska američkih još uvijek NATO-saveznika kao što su, primjerice, Velika Britanija, Francuska i Njemačka", istakla je Pusić.

Odnos prema Rusiji i sličnost Trumpove i Putinove administracije

Pusić je naglasila da ne bi koristila termin "pritisak Zapada na Rusiju".

"Rusija već skoro pola decenije vodi jedan ekstremno okrutan rat protiv Ukrajine u Ukrajini, gdje pokušava oteti komade ukrajinske teritorije, a po mogućnosti i naravno srušiti vlast u Ukrajini. Što se tiče Zapada, koji Zapad vrši pritisak? Dakle, pod Trumpom ja bih rekla da su američka administracija i Trump lično Putinovi saveznici. Evropa se tek počela odvikavati od ovisnosti o Americi u sigurnosnom smisl", pojasnila je Pusić.

Povukla je i direktnu paralelu između administracija u Washingtonu i Moskvi.

"A što se tiče sličnosti, da, mislim da u ovim ratovima koje vode postoji vrlo izražena sličnost između Rusije i Amerike, odnosno Putinove i Trumpove administracije. U unutrašnjoj politici još ne, iako je naravno i unutrašnja politika u Americi jako degradirala demokratske institucije i standarde, ali nije ni blizu onoga što se događa u Rusiji za sada", dodala je Pusić.

Pusić je jasno detektovala ko najviše profitira od bliskoistočne krize.

"Putin je naravno najveći dobitnik jer je, između ostalog, on sada u situaciji u kojoj niko, svakako Amerikanci, više ne mogu postavljati pitanje šta ti radiš u Ukrajini, u kojoj je cijena nafte skočila za preko 30, gotovo 40 posto, i u kojoj je Amerika skinula sankcije s ruske nafte na 30 dana. Putin je tu postigao na međunarodnom planu gotovo ono što nije mogao ni sanjati", konstatovala je bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske.

Najveći gubitnici su, prema njenim riječima, prodemokratski pokreti u Iranu.

"Najveći gubitnici su svakako prodemokratski pokreti u samom Iranu. Društvo koje je izmaltretirano godinama od jedne policijske teokratije sada je još napadnuto izvana i to nevjerovatno homogenizira društvo i svaku kritiku vlasti proglašava neprijateljstvom. Drugi najveći gubitnici su zemlje u Zaljevu, čije su ekonomije i opstanak dovedeni u pitanje. Drugi vanjski krug su Sjedinjene Američke Države, koje su izgubile evropske saveznike, a sada dovode u pitanje i savezništvo sa državama Zaljeva", naglasila je Pusić.

Pusić upozorava da ovo nije ekonomski rat po svom porijeklu, ali će to biti po posljedicama.

"Hormuški moreuz, kroz koji prolazi između 20 i 25 posto svjetskih energenata, iranski ministar kaže da nije zatvoren, nego samo za države koje su napale Iran. Međutim, kad su ovako visoki rizici, kompanije neće rizikovati da ih potope. Kad poskupe energenti, od hljeba i mlijeka do benzina na benzinskoj pumpi, svi će osjetiti posljedice ovog rata u cijenama, a da ne kažem i u potencijalnim lokalnim destabilizacijama", kazala je Pusić.

Paralela sa Sarajevom i Markalama: "Kombinacija okrutnosti i laganja"

Posebno upozorenje Pusić je uputila povodom narativa koji prati stradanje civila u Iranu, poredeći ga sa ratom u BiH. Jednom prilikom je rekla da je narativ koji prati ubistva u Iranu, naročito stradanje više od stotinu djevojčica u školi, zapravo itekako podsjeća na ono što se dešavalo u Sarajevu, naročito na pijaci Markale. Vjerovala je da je ono što smo slušali kada su u pitanju ratni zločini u Sarajevu zapravo kraj jednog vremena.

"Ekstremno me plaši, da tako kažem, zato što ja sam rekla da sam tada mislila, koliko god je to sve bilo užasno, da je to kraj jednog vremena i kraj jednog tipa režima. Iz današnje perspektive gotovo da izgleda da je to bila ne završetak onoga što je bilo, nego najava onoga što dolazi na globalnom nivou i to mi se čini naročito zastrašujuće. S tim da pritom živimo u sasvim drugim vremenima što se komunikacije tiče i taj narativ, kombinacija okrutnosti i laganja, koja je možda najgora kombinacija koja postoji, podignut je eksponencijalno na veći nivo", istakla je Pusić.

Opisala je i medijsku prezentaciju sukoba:

"Recimo, američki ministar odbrane, odnosno kako se sada zove i sam sebe zove ministar rata, Pete Hegseth, objavio je na društvenim mrežama neki video u kojem se kombinuju scene iz holivudskih filmova, iz videoigara i iz stvarnog ovog rata u Iranu i bombardiranja Irana. Dakle, to izgleda kao jedan, nemam zapravo riječi, na koji način to kombinuje tu okrutnost i laganje, i s druge strane uvid u jednu psihologiju koja možda to gleda kao neku vrstu igre."

Zapadni Balkan i put u EU: "Kosovo najspremnije, Srbija više ne želi“

O situaciji u regiji i navodnom "zveckanju oružjem", Pusić kaže:

"To ne vidim kao neku opasnost. Mislim da ta konkretna opasnost nije realna u ovom trenutku, iako destabiliziranje država na Balkanu svakako jeste uvijek prateći element gotovo svakog sukoba. Mislim da neki sukob između Hrvatske i Srbije i uopšte Srbije i EU nije na dnevnom redu."

Govoreći o proširenju EU, istakla je različite pozicije država.

"Od ovih koje ste vi naveli kao grupu koja je zaglavljena, mislim da je Kosovo apsolutno najspremnije. Čak možda i od ovih koji su tzv. frontrunneri. Albanija i Crna Gora... ima mnogo razloga. Evropska unija će biti vrlo, vrlo oprezna u svojoj politici proširenja. Neke od država većinski više ne žele biti članice, kao Srbija, recimo. Ali u svim ostalima većina građana želi postati članica", poručila je Pusić.

Pred kraj razgovora ukazala je na važnost EU integracija.

"Moje mišljenje je da cijela ova regija na kraju mora postati dio Evropske unije iz razloga što je dio naprosto tog geopolitičkog prostora i nema kud drugo. To je pitanje i sigurnosti jugoistoka Evrope i Balkana, ali i sigurnosti Evrope ukupno. Pitanje je samo kako, kada i pod kojim okolnostima", zaključila je Pusić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama