Iz blokade u blokadu, svakodnevnica je to dvodecenijske političke scene u Bosni i Hercegovini. Ovoga puta okidač bi mogao da bude neuspjelo imenovanje Slobodana Radinkovića na čelo SIPA-e. Zbog blokada SDA rizikujemo da budemo jedina od šest država Zapadnog Balkana koja će propustiti šansu za novac predviđen Planom rasta. Iako je, u međuvremenu, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH poslala dokument o trenutnoj usaglašenosti dokumenta, suštinski to ne mijenja ništa. Sve ovo udaljava BiH od evropskog puta, a Evropska komisija uskoro sprema novu ocjenu napretka.

Put do pakla popločan je, kažu, dobrim namjerama, a put do Evropske unije, čini se, blokadama. Državni ministar bezbjednosti najavio je mogućnost nove, nakon što njegov kandidat nije dobio podršku državnih ministara, kako bi bio imenovan na čelo Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

“Ukoliko ne dođe do nekog dogovora, ovo vodi u blokadu određenih odluka Savjeta ministara”, rekao je Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH.

Ko zna koje po redu, bez obzira na to dolaze li od vlasti ili opozicije. Šef bh. diplomatije smatra da imenovanja ne treba da budu u fokusu, sve dok reformske teme čekaju u ladicama. Pa ipak, koalicioni partneri na državnom nivou, neće uskoro za isti sto.

“Ako postoji spremnost i saglasnost da se nešto riješi, barem taj famozni broj 112, ili nešto slično, vrlo rado ćemo se odazvati. Ako se sastajemo samo radi slikanja, nećemo se odazivati”, naveo je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Za blokade, naviknuti smo, kao da nije potreban razlog. A sve se lomi na leđima građana.

“Kako bi ostvarili svoje političke ciljeve, svoje političke poene. U suštini, ništa novo. Opšte mjesto BiH. Mi ne živimo blokade sada, ili zadnjih godinu-pet, dvije decenije… Mi od početka živimo svojevrsne blokade”, smatra novinar i analitičar Mladen Bubonjić.

Koje su, trenutno, kamen spoticanja i Planu rasta, zbog čega je BiH sve dalje od mogućnosti povlačenja novca namijenjenog provođenju reformi. Za ovu blokadu zaslužna je SDA. Iako je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, u međuvremenu, uputila u Brisel dokument o trenutnoj usaglašenosti, sporni dio ostaje. To znači, da se suština ne mijenja, dogovora nema.

“Radi se o stotinama miliona evra, radi se čak i o milijardama. I ponovo je fascinantno da naši političari, čak i oko tog tehničkog dijela, oko univerzalne vrijednosti procesa EU integracija, se nisu uspjeli dogovoriti”, istakao je Alen Gudalo iz Inicijative za monitoring EU integracija BiH.

“Mi možemo dobiti ta sredstva, neki rok ne postoji. To je rok 2027. godine, kada kada je EK odredila period Plana rasta za Zapadni Balkan. Anomalija je što BiH jedina u regionu nije poslala svoj plan reformi”, naglasio je Haris Plakalo iz Evropskog pokreta u BiH.

Bez reformi nema ni evropskog puta. Vođeni sopstvenim, ili stranačkim interesima, koji dolaze do izražaja u vrijeme izborne kampanje, nosioci vlasti primarna pitanja ostavljaju na marginama.

“Kada oni uspiju nekako da se dogovore kako da podijele i kako da nađu modus da što manje ode u stvarne svrhe, za dobrobit građana, e onda će se dogovoriti”, dodao je Bubonjić.

Upućeni kažu da je potez Krišto samo pokušaj umirivanja, kako domaće javnosti, tako evropske zajednice, budući da je pod pokroviteljstvom Evropske komisije, za četvrtak planiran sastanak koji će okupiti sve države regije, obuhvaćene Planom rasta. Sve ovo znači da je put ka Evropi, nakon kratkotrajnog zamaha, sve duži. A veoma brzo, čeka nas nova ocjena Evropske komisije, koja će pokazati jesmo li opravdali povjerenje koje su nam dali u martu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad