Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik je "uložio mnogo truda" kako bi se povezao s timom Donalda Trumpa, te je, u nadi da će ga Washington podržati u razbijanju države, dodatno zaoštrio krizu u BiH, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Međutim, to se nije ostvarilo, a sada se postavlja pitanje šta uistinu stoji iza njegove posjete Moskvi.
Video kojim se Dodik oglasio u ponedjeljak navečer iz Moskve traje dvije minute i 13 sekundi. U pozadini gori vječni plamen na Grobnici neznanog vojnika ispred zidina Kremlja, dok Dodik saopćava da je stigao u Moskvu kako bi odao počast “28 miliona Rusa” koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu.
“To što su u ratu stradali i Ukrajinci, kao i drugi građani tadašnjeg Sovjetskog Saveza, za njega, naravno, ne igra nikakvu ulogu. Za njega postoje samo Rusi i Rusija, te eventualno još i Jevreji, s kojima su, prema popularnoj srpsko-nacionalističkoj legendi, Srbi povezani kroz sličnu historiju stradanja”, navode Michael Martens i Friedrich Schmidt za FAZ.
U ruskoj prijestonici Dodik je sada najavio da će 9. maja “ponovo” biti na Crvenom trgu kako bi učestvovao u obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom. Tom prilikom veličao je Vladimira Putina, koji ga je u utorak i lično primio, kao “historijskog vođu ruskog naroda”, koji je započeo “borbu protiv globalističke elite”, kojoj se sada, prema Dodiku, pridružio i američki predsjednik Donald Trump.
Objavljivanju nespretno montiranog videozapisa na platformi X prethodile su višednevne spekulacije o tome gdje se nalazi Milorad Dodik. Njegovo posljednje javno poznato mjesto boravka bilo je Izrael. Tamo je prošle sedmice, u Jerusalemu, učestvovao na konferenciji o borbi protiv antisemitizma, na kojoj su preovladavali desničarski populisti.
Nakon toga je avion vlade RS nakratko sletio u Beograd.
Polagao nade u Trumpa pa produbio sukob
Poslije toga se Dodiku gubio svaki trag. Da li je ostao u Beogradu? Je li možda već tokom vikenda bio u Moskvi, kako su tvrdili izvori iz Beograda? Spekulacije o mjestu boravka i putanji Dodika, čovjeka koji od kraja devedesetih u različitim funkcijama određuje politiku bosanskih Srba, imale su poseban značaj jer je protiv njega u Bosni i Hercegovini zatražen međunarodni nalog za hapšenje.
Na zahtjev bh. vlasti, Dodik bi trebao biti uhapšen i izručen Bosni i Hercegovini.
Christian Schmidt je u julu 2023. godine izričito kriminalizovao nepoštivanje njegovih dekreta, koje kao visoki predstavnik i nadzornik bh. poslijeratne strukture može donositi u bilo kojem trenutku. Od tada, za takve slučajeve predviđena je kazna zatvora do pet godina i zabrana obavljanja političkih funkcija. Upravo zbog toga, odnosno zbog nepoštivanja dekreta ovog političara CSU-a i bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede, Dodik je u februaru u prvostepenom postupku proglašen krivim i osuđen na godinu zatvora.
“Očigledno uvjeren da sada, osim dugogodišnje podrške iz Rusije, ima i podršku iz SAD-a, Dodik je nakon toga sukob još dodatno zaoštrio”, navode Martens i Schmidt, te objašnjavaju neustavne zakone koje je NSRS izglasala nakon presude.
“Međutim, očekivana podrška iz Washingtona za razbijanje bosanske države nije se ostvarila – barem zasad”, navode, citirajući poruku koju je američki državni sekretar Marco Rubio objavio 8. marta na platformi X, a u kojoj je on Dodika optužio da prijeti sigurnosti i stabilnosti, i poziva “partnere” da se pridruže SAD-u u suzbijanju ovog “opasnog i destabilizirajućeg ponašanja”.
Martens i Schmidt pišu da je Dodik “uložio mnogo truda kako bi se povezao s Trumpovim timom”. No, nakon što su sada protiv njega izdati i nacionalni i međunarodni nalog za hapšenje, postavlja se pitanje šta tačno stoji iza njegove posjete Moskvi. Kako je uopće uspio napustiti Bosnu uprkos nalogu za hapšenje, jedno je pitanje. Drugo je kako i da li će se moći vratiti.
I Kremlj djeluje zatečen
“Dok je u Rusiji, Dodiku zasad ne prijeti nikakva opasnost. Putin mu je moćan zaštitnik”, pišu oni, navodeći da je Dodik često boravio u Rusiji—u Kremlju, u Sankt Peterburgu, a posljednji put u Kazanju u oktobru, na marginama samita BRICS-a, koji je Putin iskoristio za demonstraciju podrške autoritarnim saveznicima. Na takvim sastancima Dodik i Putin uvijek zajednički optužuju Zapad za sve probleme.
Kada je Dodik u februaru osuđen, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov osudio je presudu kao političku odluku s “vrlo negativnim posljedicama za cijeli Balkan” koja bi mogla “destabilizirati situaciju”. Putin je početkom marta, prema navodima Kremlja, u telefonskom razgovoru sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem izrazio ‘solidarnost’ s Dodikom.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova sredinom marta zahtijevalo je da se “prekine pravosudni progon Dodika” i osudilo “opasno i destruktivno miješanje zapadnih sila” u BiH.
“No sada i Kremlj djeluje zatečen Dodikovim, čini se, neplaniranim dolaskom u Moskvu”, pišu Martens i Schmidt, navodeći da je, na novinarski upit hoće li se Putin sastati s Dodikom, Peskov u utorak odgovorio neodređeno, rekavši da će, “ako do sastanka dođe, javnost biti obaviještena”.
Oni navode da “ovakav stav Kremlj zauzima i prema drugim svrgnutim vladarima koji su pobjegli u Rusiju, poput sirijskog diktatora Bašara al-Asada, koji je početkom decembra smijenjen, a kojeg Putin, koliko je poznato, do danas nije primio”.
“Putin prezire gubitnike. Njihova sudbina samo podsjeća da Moskva često ima manje uticaja nego što želi pokazati—i manje nego što vjeruju i njeni prijatelji i njeni neprijatelji”, dodaju na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!