S Putinovim ozbiljnim porazima u Ukrajini iznova postaju sve aktualnije rasprave o potencijalnome izbijanju nuklearnog rata. To je reaktualiziralo i svojedobne projekcije takvog sukoba koje su na Sveučilištu Princeton razvili istraživači u sklopu Programa za znanost i globalnu sigurnost. Nazvali su ga ‘plan A‘.

Simulacija koju su eksperti napravili na temelju niza parametara pokazuje kako bi se mogao razvijati scenarij globalnoga užasa koji bi na samome početku, u roku od samo nekoliko sati, s lica zemlje zbrisao desetke milijuna ljudi.

“Ovo u čemu živimo je najozbiljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hladnog rata”, izjavio je Alex Glaser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.

Opasnost od eskalacije raste jer je ukrajinski rat ukinuo ili zamrznuo većinu komunikacijskih linija između Rusije i SAD-a, te se vrag može izroditi i iz banalnoga nesporazuma ili nervoze uslijed povećanih antagonizama.

Simulacija Plana A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017. Cilj joj je odmah bio istaknuti “potencijalno katastrofalne” posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a.

Broj pregleda ovog videa na Youtubeu se nije previše povećavao sve do kraja veljače ove godine, kad je Rusija izvršila invaziju, a Putin otvoreno aludirao na moguću upotrebu atomskog oružja. Od veljače do danas pogledalo ga je više od milijun ljudi.

Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu vjerojatan je na temelju dostupnih dokaza o snazi oružja, mogućim ciljevima i redoslijedu uzvraćanja. Neposredne smrtne žrtve i žrtve u kasnijim fazama sukoba određene su pomoću online alata koji je razvijen na Stevens Institute of Technology.

“Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih”, rekao je Glaser. “Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao i naknadno, zbog kolapsa medicinskih sustava, nuklearnih padavina i drugim dugoročnim učincima, uključujući moguću ‘nuklearnu zimu‘ na globalnoj razini.”

Riječ je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije digle u stratosferu i koji bi na dugi rok zaklonio sunce, što bi prouzročilo kolaps poljoprivrede i glad preživjelih u svijetu.