Rade opasan posao, a i dalje potplaćeni: Plate deminera u Republici Srpskoj ispod minimalca

Zadnju povišicu demineri u Republici Srpskoj dobili su prije tri godine. Kažu – bolje da nisu. Umjesto obećanih i dogovorenih 15, plate su tada uvećane za svega jedan posto, što je oko 15 maraka mjesečno.

"Sindikat je dogovorio sa Vladom, sa našom firmom, da se uveća ljudima do 15 posto. Međutim, direktor je stavio taj procenat za jedan posto. Kad smo pitali, ja sam s njim razgovarao, rekoh zašto sad jedan posto, pa kaže i to je do 15 posto. Nisam prekršio zakon. Mislim, što i jeste u pravu. Mislim samo što je stvarno jako malo", naveo je Dragan Vučen iz Sindikata radnika Republičke uprave civilne zaštite RS.

Direktor Republičke uprave civilne zaštite RS Boris Trninić nije odgovorio na pozive BHRT-a, ali i na one koje je uputio Sindikat uprave Republike Srpske iz kojeg poručuju da će na sastanku sa premijerom Savom Minićem zahtijevati povećanje plate za 70-ak deminera koji su zaposleni u Republičkoj upravi civilne zaštite RS. Pokušaće izvršiti pritisak i na menadžment Civilne zaštite.

"Da natjeramo rukovodstvo Republičke uprave civilne zaštite da prepozna važnost i složenost poslova tih deminera. Da mora na adekvatan način da vrednuje njihov rad. Da mora na adekvatan način da se urede njihove plate. Sa premijerom da razgovaramo na temu da se tim ljudima dodatno povećaju plate kroz zakonska rješenja. Naši demineri rade trenutno ispod najniže zagarantovane plate u Republici Srpskoj", istakao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

Trideset godina nakon rata demineri su ogorčeni odnosom društva prema njima, iako svakog dana stavljaju glavu torbu. Kao da više nikoga ne zanimaju i nikom ne trebaju.

"Poslije rata neko je to i cijenio, te deminere i to. Sad to niko više i ne cijeni. Ne treba me cijeniti ništa, ali to je kao nešto bilo i prošlo", naglasio je deminer Željko Popović.

Na deminere se sve više gleda kao na neki relikt prošlosti. A, ne bi trebalo, imajući u vidu brojke. Od kraja rata do danas, od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 626 osoba, među kojima su i 53 deminera. Posljednji slučaj desio se u avgustu kada je u naselju Hodžići kod Doboja, od protivpješadijske mine zaostale iz rata, stradao devetnaestogodišnji mladić koji je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

"Više od 820 km² zemlje što je oko 1,6 posto teritorije Bosne i Hercegovine i dalje je kontaminirano minama. Procjenjuje se da u BiH još uvijek ima oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 264.000 domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja, od čega je 32.109 domaćinstava izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163", pojasnili su iz BHMAC-a.

Od kraja rata od prvobitnih 4.180, od mina je očišćeno oko 3.360 km² zemljišta. Plan prema kojem je ovaj posao trebao u potpunosti da se okonča do 2027. godine očito neće biti realizovan, jer je sadašnjim tempom za tako nešto potrebno još 50 godina.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, uz izuzetak Ukrajine gdje još traje rat, i dalje ostaje minama najzagađenija država u Evropi i među prvih deset u svijetu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad