Ukoliko ne dođe do modernizacije izbornog procesa, to jest uvođenja modernih tehnologija koje će spriječiti narušavanje izborne volje građana, bolje je onda i ne ići na glasanje, mišljenja su gosti Dana uživo na N1 koji su razgovarali o reformi izbornog zakonodavstva.

Bivši državni parlamentarac i kandidat na prvim poslijeratnim izborima Branko Dokić, poslanik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Slaven Raguž i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić za N1 komentarisali su najave visokog predstavnika Christiana Schmidta kako slijedi “Dan D” za izmjene Izbornog zakona.

Iz Kancelarije visokog predstavnika je saopšteno da se do kraja sedmice očekuje sastanak lidera na državnom nivou na kojem bi se razgovaralo o reformi izbornog procesa. Da li je uopšte dogovor moguć?

Šehić: Ukoliko postoji politička odgovornost dogovor je moguć. Treba voditi normalan dijalog i doći do kompromisnih rješenja. Iskustvo nas uči da vrlo teško dolazi do dogovora političkih subjekata i svako ima svoje poglede na izmjene Izbornog zakona vrlo često zaboravljajući na presude sudova. Želim vjerovati da će doći do određenog rješenja jer će CIK početkom maja raspisati lokalne izbore. Nadam se da će se dogovoriti i tako spriječiti nametanje Schmidta.

Milorad Dodik na Schmidtovu najavu nametanja i „Dan D“, odgovara najavom svog „Dana D“. Već se u javnosti pojavio i nacrt izbornog zakona kojim bi u RS-u sprovodila entitetska izborna komisija. Koliko je takav scenario moguć?

Dokić: Mi živimo nekoliko godina pod nerealnim okolnostima, prijetnjama i odgovorima na te prijetnje. Rekao bih da se opšta sigurnosna situacija u BiH ne razlikue od one iz 1991. i početka 1992. Koliko je Dodikova prijetnja realna ili ne sad je pitanje? Moj utisak je da se želi kreirati što neizvjesnija situacija, prosto jedni druge izazivaju i teško je u takvoj situaciji doći do nekog konkretnog dogovora koji bi bio potpuno legitiman. Visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone, to je u svome izvještaju napisala i Venecijanska komisija. On može donositi neke odluke koje nisu zakonodavnog karaktera. S druge strane u RS-u opravdano ili ne osporavaju legitimitet visokog predstavnika.

Bili ste učesnik prvih poslijeratnih izbora, sprovodio ih je OSCE. Da li je tada bilo povjerenja u taj izborni proces i kako biste uporedili odnos javnosti uopšte prema izborima tada i sada?

Dokić: Apsolutno je to povjerenje bilo veće 1996. godine i nekoliko drugih ciklusa nego što je u posljednje vrijeme. Mislim da na sljedeće izbore i ne vrijedi ići dok ne dođe do reforme izbornog zakonodavstva. Prije je OSCE institucija koja može donijeti neke privremene mjere nego visoki predstavnik. U Aneksu 3 OSCE-u su date velike nadležnosti. Niz je dokaza da posljednji izbori nisu bili pošteni.

Gospodine Raguž, koji je po vama realniji scenario? Schmidtovo nametanje ili Dodikovo odmetanje od CIK-a?

Raguž: Ne treba tu biti pretjerano pametan da se vidi da je najrealnije da će Schmidt nešto nametnuti, samo treba vidjeti šta. Prema posljednjim informacijam koje sam dobio iz određenih krugova međunarodne zajednice, odluka je već napisana i u tom draftu odluke Schmidt je reterirao. U odluci se uopšte nisu tretirale moderne tehnologije. Ako bude tako onda je bolje da ništa i ne nameće. Ili će se nametnuti sve – odnosno skeniranje prsta, listića, video nadzori… kako bi s uvela demokratija u Bosnu i Hercegovinu ili da se ništa ne dira.

Mislite da je realna opcija da dođe do dogovora između političkih aktera?

Raguž: Sve je stvar volje. Apsolutno nije nikakav problem implementirati te tehnologije. Osnovni problem je što ne postoji volja kod glavnih političkih aktera. Vladajuće političke oligarhije se boje demokratije jer oni ne bi ni minimalno imali uloge kakve imaju danas. Prošli opšti izbori su bili najkorumpiraniji izbori u historiji Bosne i Herceogvine.

Dokić: Mislim da ne treba ići ne izbore ukoliko se neće maksimalno isključiti ljudski faktor u smislu manipulacija.

Ukoliko ne bude izborne reforme, šta nas to čeka na izborni dan?

Raguž: Očekuje nas ono što smo iskusili na opštim izborima – apsolutno se ništa neće moći spriječiti i odlučivat će izbore onaj koji broji ili onaj koji sjedi u opštinskim i gradskim izbornim komisijama.

Postoje optužbe iz RS-a da će, u slučaju modernizacije izbornog procesa, o izborima odlučivati onaj ko je u vlasništvu softvera?

Raguž: To može govoriti samo onaj ko je informatički ispodkapacitiran i ko uopšte ne poznaje kako funkcioniše ti sistemi. Birački list koji prolazi kroz skener upada u kutiju i ono što se softverski broji mora se podudarati sa onim što se nalazi u kutiji. Skeneri ne isključuju ručno brojanje, dakle moraju se podudarati podaci koji su dobiveni skeniranjem sa onim koji se nalaze u kutiji. Neko ko administrira sistemom ne može manipulisati tim podacima. To su polupismena, diletantska tumačenja novih tehnologija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad