Paulo Rangel, izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu kazao je kako su u EP-u zabrinuti "razvojem događaja u protekloj godini u Republici Srpskoj i tom secesionističkom retorikom". Istakao je da BiH nije napravila veće pomake između dva izvještaja, iako su se u EU nadali tome.

“Postoji jasna osuda ovakvih stavova i ponašanja. Pozivamo vlasti u RS i člana predsjedništva Milorada Dodika da se vrate institucionalnom pristupu, poštujući sve institucije države BiH, kao i da, kako je prirodno, doprinesu funkcionalnom radu institucije u BiH. To je dakle prvi zaključak, drugi je ta neka vrsta neriješenost u pregovorima oko Izbornog zakona. Posebno se to tiče Federacije. Prirodno, nadamo se da će obje strane, dakle bošnjačka i hrvatska strana, iznaći dogovor. Rekao bih da su to te neke dvije zabrinutnosti koje imamo, glede aktuelne situacije u BiH. Onda, naravno, tu je i lista neke vrste zadataka koje bismo trebali odraditi, kao i ciljeva kojima bismo trebali težiti. To je znači sve što ima veze s pomirenjem, mirom i sigurnosti. S jedne strane, te sve što ima veze s vladavinom zakona, te modernizacijom institucija kako bi se to garantovalo, da je sudstvo nezavisno, da radi normalno, uobičajeno. Rekao bih da ovdje nema mnogo novih informacija, jer je ono što želimo to da garantujemo da će se 14 ključnih prioriteta, koje je Komisija u prošlosti definisala, zaista uzeti u obzir, te da u svakom pogledu možemo napredovati”, kazao je Rangel u intervjuu za N1.

Mostar dao nadu, ali onda sve propalo

Istakao je kako je BiH napravila vrlo mali napredak između dva izvještaja. Nadu u mali pomak dao je dogovor u Mostaru za lokalne izbore, ali do izmjena Izbornog zakona nije došlo.

“To bi na neki način mogao biti prvi korak ka novom Izbornom zakonu koji bi uključivao presude Evropskog suda za ljudska prava pa čak i Ustavnog suda kako bi se prevladale tenzije koje se posebno osjete između bošnjačke i hrvatske zajednice, posebno kod različitih političkih stranaka. Istina je da se to nije ostvarilo i to je velika briga. Naravno, mi sada zagovaramo da se izbori u svakom slučaju moraju održati. To je doista važan korak kako bi se pokušali vratiti u normalan institucionalni život u BIH. Nažalost, nije bilo moguće da se napreduje po pitanju Izbornog zakona i doista zbog toga žalimo, ali, uprkos tome, izbori bi se trebali organizovati uz odgovarajuće finansiranje”, rekao je.

Podsjeća da je visoki predstavnik već poduzeo mjere koje su potrebne da bi se izborni proces mogao održati uz normalne resurse i bez bilo kakvog nedostatka posvećenosti institucija.

“Jasno je da je ovo jedna od naših glavnih zabrinutosti, ali mislim da je to već i riješeno. Rekao bih da nismo svjedočili nekom napretku ove godine. Zapravo smo, glede Republike Srpske, vidjeli jasne korake u pogrešnom pravcu i koji jasno predstavljaju, znače korak nazad u napretku političke situacije. Istovremeno, blokada, zastoj u pregovorima oko Izbornog zakona je razvoj događaja koji nam ne daje nadu da možemo prevladati aktuelnu situaciju. Rekao bih da je neka vrsta trenutnog zastoja ove godine, gdje su stvari jasno bile blokirane pa čak su i neki znakovi bili jako zabrinjavajući jer indiciraju da bi se nešto u pogrešnom pravcu moglo desiti”, rekao je Rangel.

Nema napretka u prioritetnim stvarima

Naveo je kako je 14 prioriteta i dalje kompas kojeg posmatraju i poštuju kako bi BiH dobila status kandidata.

“Kako sam prošle godine rekao, ubijeđen sam da je bilo nešto napretka u nekim od ovih prioriteta, da bi to bio jasan razvoj događaja koji bi BiH mogao donijeti status kandidata. Ali, istina je da nam je potrebno više napretka. Ponavljam, ne kažem da moramo imati svih 14 ključnih prioriteta u najboljem obliku, u situaciji koju bismo mogli imati. Ne pokušavam ocrtavati sliku koja je jako zahtjevna, ali nemamo napretka po mnogim od ovih prioriteta i to je jako loše”, kazao je.

Smatra kako s aplikacijama Ukrajine, Moldavije i Gruzije, “to može imati neke implikacije na status BiH i Kosova pa čak i u pregovorima sa preostale četiri države Zapadnog Balkana”.

“Ali hajde da vidimo kakvi će biti rezultati naredne sjednice Evropskog vijeća 23. i 24 juna. Kao što znate, imaćemo samit sa šest zemalja Balkana koje se žele priključiti EU u budućnosti i ovo bi moglo imati neke implikacije na ovo pitanje statusa kandidat”, rekao je Rangel.

Sastanak lidera s Michelom pozitivan korak

Za sastanak lidera iz BiH sa Charlesom Michelom je rekao kako je “uvijek dobro imati sastanak gdje su prisutni relevantni igrači, vlasti, politički lideri, da svi izraze stavove i poslušaju savjete ili barem ocjene EU, posebno u ovom slučaju predsjednika Evropskog vijeća i Visokog predstavnika Borella”.

“Mislim da je ovo jedan pozitivan korak. Jedina stvar zbog koje mislim da svi moramo žaliti jeste to što nisu bili prisutni svi politički lideri. Uvijek je zabrinjavajuće kada se naglašavaju razlike, to nas brine, ali su barem za istim stolom, pregovaraju, i uz posredovanje koje bi moglo dovesti do nekog napretka u aktuelnoj situaciji. Ali, ako niste prisutni, onda to naravno šteti procesu i ne pomaže”, rekao je Rangel za N1.

Naglasio je kako je “veoma važno da su s jedne strane visoki funkcioneri EU angažovani i posvećeni situaciji u BiH”.

“Dakle i ovo je pozitivan pomak jer je moja glavna briga da EU često nije posvećivala dovoljno pažnje situaciji u BIH. Ovo nije samo znak da su različiti politički lideri dostupni za razgovor čak i ako se ne slažu, nego i da su visoki EU lideri svjesni da imaju ulogu i da moraju vlastitu odgovornost preuzeti, da pokušaju ove ljude okupiti. Također bih naglasio da je ovo pozitivan razvoj događaja jer pokazuje da su predsjednik Evropskog vijeća i Visoki predstavnik Borell u potpunosti angažovani u pokušaju da pronađu rješenje kod nekih od pitanja gdje ima najviše podjele, a koja su na neki način paralizovala pristupni proces BiH”, zaključio je Rangel.