Paulo Rangel, izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, objavio je svoj prijedlog za rezoluciju Evropskog parlamenta u kojem ističe da je dodeljivanje statusa kandidata EU predstavlja “poziv na buđenje političkom rukovodstvu zemlje, koje se mora odmaknuti od vlastitih interesa i početi raditi za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine, te konačno ostvariti prijeko potrebne reforme”.

Rangelov prijedlog rezolucije, sačinjen na osnovu prošlogodišnjeg izvještaja Evropske komisije o BiH navodi, se sastoji od 38 tačaka.

Opredjeljenje za pristupanje EU

U prvoj tački se navodi da EP pozdravlja odluku da se BiH dodijeli status kandidata i ističe se jasna podrška EU integracijama zemlje “baziranim na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu”.

Također se pozdravlja brzo formiranje vlasti na državnom nivou, te nastavak donošenja političkih odluka i imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, ali se poziva na formiranje vlasti u Federaciji BiH što prije.

U trećoj tački EP poziva vlasti da “iskoriste zamah za značajan napredak” po pitanju ispunjavanja 14 ključnih prioriteta i da se izbjegne “klizanje nazad u opstruktivne politike”.

Naglašava se da put BiH ka pristupanju EU treba biti utemeljen u “funkcionalnim demokratskim institucijama, vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, poštovanju osnovnih prava i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode”.

EP zatim poziva Evropsku komisiju i Evropsku službu za vanjske poslove da nastave podržavati integraciju BiH u EU na temelju strogih uvjeta, te ponovno potvrđuje svoju podršku mandatima Ureda visokog predstavnika i operacije EUFOR-a Althea u nadgledanju provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Također pozdravlja “povećano usklađivanje BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (CFSP) i poziva na učinkovitu provedbu sankcija koje proizlaze iz usklađivanja sa CFSP-om”.

Dalje se navodi da EP podržava trajne težnje BiH ka euroatlantskim integracijama i članstvu u NATO-u.

U rezoluciji, po prijedlogu Rangela, EP osuđuje “zapaljivu retoriku i secesionističku politiku rukovodstva entiteta Republike Srpske, uključujući proslavu takozvanog Dana RS”, te naglašava da takve aktivnosti “destabiliziraju BiH, potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, da su suprotne perspektivi BiH za EU i ugrožavaju pristup financiranju EU”.

Također bi europarlamentarci ponovili svoj poziv na “ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u BiH” te osudili “zlonamjerno strano uplitanje trećih aktera u BiH, posebno rusku destabilizaciju zapadnog Balkana”.

EP bi zatim naglasio da “vladavina prava, dobro upravljanje, pluralizam i temeljna prava moraju biti uključeni u financiranje IPA III, koje se mora bazirati na strogim uvjetima”, te naveo da bi financiranje EU-a za projekte u entitetu RS trebalo “ostati zamrznuto sve dok entitet RS ne preokrene demokratsko nazadovanje do potpunog usklađivanja sa CFSP-om”.

Također se poziva BiH da se hitno uključi u redovnu međuparlamentarnu saradnju kroz Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

Demokratija i vladavina prava

U prijedlogu EP ističe “centralnu ulogu vladavine prava i institucionalnog integriteta” te potrebu za usklađenošću standarda u radu javnih službi.

EP po ovom prijedlogu “pozdravlja činjenicu da su opći izbori održani u oktobru 2022. godine općenito bili dobro organizovani” ali napominje da su održani “u pozadini stagnirajućih reformi, retorike podjela i političke opstrukcije”, te prima na znanje “izmjene koje je unio visoki predstavnik u izborni zakon i ustav Federacije BiH, s ciljem rješavanja niza funkcionalnih pitanja”.

Navodi se da EP također “žali zbog neuspjeha političkih aktera da dovedu Ustav i izborni okvir u sklad s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima” te se pozivaju svi donositelji odluka da postignu sporazum u skladu s presudama međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkim sporazumom od 12. juna prošle godine, i da podrže “ograničene, transparentne i uključive reforme koje bi omogućile održivu transformaciju Daytonskog mirovnog sporazuma”.

Poziva se BiH da uskladi svoja pravila registracije stranaka i da osigura transparentnost financiranja političkih stranaka, te se ističu koraci koje je poduzela Centralna izborna komisija po ovom pitanju i poziva na jačanje njenih kapaciteta.

Također se poziva na jačanje integriteta i nezavisnosti pravosuđa, odnosno usklađivanjem Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima sa standardima EU, te na “eliminaciju selektivne pravde, zaostalih predmeta, korupcije, nedostatka transparentnosti i lošeg nadzora”.

Izražava se zabrinutost zbog nedostatka napretka u sprječavanju raširene korupcije i “sve većih znakova zarobljavanja države, političkog uplitanja i opstrukcije”, te se poziva na usvajanje zakona o sukobu interesa jačanje zaštite za zviždače.

EP bi u ovoj rezoluciji također pozvao na povećanje sredstava za antikorupcijske strukture, te istakao važnost “učinkovite suradnje između agencija za provođenje zakona i Ureda evropskog javnog tužitelja”. Ističe se da su preduzeti određeni koraci u cilju povećanja usklađenosti zakona o javnim nabavkama s pravnom stečevinom EU-a ali se izražava zabrinutost zbog “osjetljivosti sektora na korupciju i nepravilnosti”.

Pomirenje i dobrosusjedski odnosi

Rangel predlaže da EP u rezoluciji istakne značaj pomirenja u BiH i pozove vlasti na svim nivoima u BiH da “aktivno promoviraju i osiguraju pristup istini, pravdi i neselektivnim reparacijama”.

Izražena je solidarnost EP-a sa svim preživjelima ratnih zločina i njihovim porodicama, te se osuđuje svaka vrsta revizionizma, “uključujući poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i ratnih zločinaca te osporavanje utvrđenih činjenica i sudova” i poziva se na učinkovito procesuiranje takvih slučajeva.

Rangel zatim navodi da je primjetno “kontinuirano smanjenje broja neriješenih predmeta ratnih zločina” ali ističe da proces i dalje traje previše sporo. Također se poziva na intenzivnije aktivnosti po pitanju nestalih osoba.

Osnovne slobode i ljudska prava

Dalje je naglašena “vitalna uloga” nezavisnih medija se se osuđuju “napadi i prijetnje i zastrašivanje novinara”, uključujući od strane političara i javnih osoba i insistira se na odgovarajućem sudskom odgovoru i zaštiti novinara.

EP bi u rezoluciji izrazila žaljenje zbog “diskriminacije, segregacije, nasilja i govora mržnje protiv manjina” te pozvala na učinkovito procesuiranje takvih slučajeva.

Također se izražava žaljenje “što se presude Evropskog suda za ljudska prava još uvijek ne provode“.

Naglašena je važnost inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja te bi EP ponovila svoj poziv na hitno okončanje diskriminatorne prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

U prijedlogu rezolucije se prepoznaje “ključna uloga” civilnog društva, te pozivaju vlasti da njeguju povoljno okruženje za njegov rad da se jača zaštita i promicanja slobode okupljanja i izražavanja.

Dalje se navodi potreba za “solidarnim upravljanjem migracijama i azilom te pravednom raspodjelom prihvatnih kapaciteta”, te se pozdravlja otvaranje pregovora o poboljšanom statusu BiH s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu. Također se izražava žaljenje zbog “stalnih nedostataka u upravljanju migracijama i granicama” i poziva BiH da se u potpunosti uskladi s viznom politikom EU-a.

Socioekonomske reforme

U prijedlogu EP pozdravlja usvajanje strategije reforme upravljanja javnim financijama i poziva na njezinu provedbu. Poziva se BiH da prioritizira mjere usmjerene ka poboljšanju konkurentnosti i poslovnog okruženja, te da podstakne ekonomsku diverzifikaciju i poreznu harmonizaciju, promicanje digitalne i zelene tranzicije, rješavanje neformalne ekonomije i rješavanje problema nezaposlenosti.

Također se pozivaju vlasti da hitno preduzmu mjere za rješavanje kontinuiranog visokog stupnja odliva mozgova.

Energija, životna sredina, održivi razvoj i povezanost

U prijedlogu se zatim pozdravlja paket energetske podrške EU za Zapadni Balkan te se preporučuje jačanje integracije BiH u evropsko energetsko tržište.

Dalje se poziva BiH da finalizira i usvoji nacionalni energetski i klimatski plan te da usvoji potrebne zakone o plinu, električnoj energiji, obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti i osigura potpunu usklađenost zakona za funkcionalno tržište energije.

Poziva se BiH da ubrza provedbu projekata u okviru Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.

“Poziv na buđenje političkom rukovodstvu BiH”

Rangel u objašnjenju svoj prijedloga navodi da je “narod Bosne i Hercegovine je uvijek iznova pokazao svoj izbor za evropsku budućnost njihove države”.

“Dodeljivanje statusa kandidata je jasna potvrda njihovog neprekidnog rada na transformaciji zemlje. To je ujedno i poziv na buđenje političkom rukovodstvu zemlje, koje se mora odmaknuti od vlastitih interesa i početi raditi za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine, te konačno ostvariti prijeko potrebne reforme”, navodi on.

Podcrtao je da “tektonske geopolitičke, društvene, tehnološke i ekološke promjene ne ostavljaju mjesta za dvosmislenost i oklijevanje”.

“Solidarnost i saradnja jedini su dostupni alati za rješavanje zajedničkih izazova i prijetnji. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine pojačao je ovaj imperativ i širom otvorio vrata EU za partnere koji provode reforme i osiguravaju međusobnu usklađenost sa zajedničkim politikama”, ističe on.

Navodi da se “izmišljeni izgovori i stvarne podjele” mogu prevazići uz političku volju i posvećenost pomirenjem i saradnjom. Institucionalne i ustavne reforme moraju osigurati nediskriminaciju i nesmetanu “tranziciju iz Daytona u Brisel”, stvarajući čvrstu osnovu za mirnu i funkcionalnu državu u kojoj svi građani “imaju jednake mogućnosti da oblikuju politički i javni život njihove zemlje”, navodi Rangel.

Podsjetio je na napore nezavisnog civilnog društva, medija, državnih službenika i funkcionera u zemlji “koji su omogućili transformaciju Bosne i Hercegovine u živu i prosperitetnu multikulturalnu državu”.

“Evropski parlament ostaje snažani pobornik evropskog puta Bosne i Hercegovine, zasnovanog na demokratskoj transformaciji i vladavini prava. EU će nastaviti da pruža značajnu finansijsku i tehničku podršku kako bi olakšala transformaciju i napredak zemlje. Na političkim liderima zemlje i njenom društvu je da iskoriste prilike da se odmaknu od podjela prema održivom demokratskom pluralizmu za dobrobit cijele zemlje i njenog naroda”, ističe Rangel.

“Vrijeme je da se iskoristi prilika i napreduje u političkim i društveno-ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini”, dodao je na kraju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad