Pandemija korona virusa i dalje traje, kao i čekanje na vakcinu. Dok se to ne desi zdravstveni sistem je i dalje prvi na liniji odbrane. Za saniranje ekonomskim posljedica pandemije korona virusa Vijeće ministara jučer je izdvojilo 10 miliona za zdravstveni sektor i zasebno još 13 miliona kliničkim centrima u Banjaluci, Mostaru, Tuzli, Sarajevu i bolnici u Brčkom. Manje bolnice i zdravstvene ustanove za N1 ističu da su nepravedno izostavljeni jer su teret pandemije najviše osjetili upravo domovi zdravlja i sekundarni nivo koji su zbrinjavali najveći broj pacijenata.

Kantonalna bolnica Zenica. Prva je počela sa tretmanom COVID pozitivnih pacijenata, ističe njen prvi čovjek Rasim Skomorac. Sve ovo vrijeme su bez pomoći sa federalnih i državnih nivoa vlasti.

“Što se tiče državnih i federalnih organa nismo dobili ništa. To je razočaravajuće, u svakom slučaju, ne znam na koji način i po kojim kriterijima se vrši uopće distribucija takve pomoći za sanaciju ekonomskih šteta, ova bolnica je pretrpila ogromne ekonomske štete”, ističe Skomorac.

Bez pomoći državnih instuticija je i bolnica u Foči. 572 hiljade KM od Vlade RS-a dobila je ova bolnica kako bi se obezbijedio COVID odjel I dodatnih 56 hiljada za nabavku aparata za PCR testiranja. Bez obzira na odnos državnih vlasti u Foči kontinuirano zbrinjavaju COVID pacijente.

“Univerzitetska bolnica u Foči od početka pandemije virusa korona kontinuirano zbrinjava pacijente i u proteklom periodu intenzivno radi na jačanju dodatnih kapaciteta za zbrinjavanje ovih pacijenata”, navode iz ove institucije.

Vođa COVID timova , prvo u Zenici, a sada u Sarajevu, infektolog doktor Ednan Drljević, smatra da su klinički centri u proteklom periodu tretirali svega 30 posto pacijenata dok je ostatak tereta pao na primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu.

“Ne samo što nije dobro, nego je ovo poniženje za neke centre koji su zaista puno dali u ovoj pandemiji koji to rade već puno dana, a koji sa nivoa države neće dobiti ni marku. Ja ih molim, ako već raspoređuju sredstva, da to bude pravedno i da nikoga ne uvrijedimo tom raspodjelom”, kaže Drljević.

Pravedno sigurno neće biti jer prosta matematička kalkulacija i proporcionalni odnos domova zdravlja i bolnica u BiH sa jedne i kliničkih centara sa druge strane , čak ukoliko bi se i sredstva od 10 miliona za zdravstveni sektor rasporedio isključivo na zdravstvne ustanove govore u prilog činjenici o neravnomjernoj i nepravednoj raspodjeli sredstava. Jednako neravnomjerno je raspoređen i pritisak na bolnice u vremenu pandemije. Bolnica u Travniku je gotovo sve svoje kapacitete predodredila za COVID . U proteklom periodu finansirana je sredstvima sa kantonalnog nivoa

“Smatram da je trebalo prepoznati rad bolnica i manjih zdravstvenih ustanova , generalno nismo imali pomoć u smislu, konkretno finansijski”, navodi Emir Abdulović, direktor JU Bolnice Travnik.

Ni marke sa državnog nivoa za bolnicu u Goraždu, potvrdili su za N1 iz resornog ministarstva. Sredstva kantonalne vlade, UNDP-a i privatne donacije pomoć su kojom su sanirali ekonomske štete i jačali kapacitete u vremenu pandemije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad