Rasprava u EP-u o sahrani Ratka Mladića: Pozivi na prekid pregovora sa Srbijom

U uvodnom obraćanju evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da su glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nespojivi s vrijednostima EU. Posebno je osudila prisustvo srbijanskih ministara, državnih i vojnih zvaničnika te političara iz Republike Srpske na Mladićevoj sahrani, ali je naglasila da ti prizori ne predstavljaju cjelokupno srbijansko društvo.

Stier: Dosadašnja politika EU bila je mlaka

Hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier ocijenio je da je sahrana pokazala posljedice dugogodišnjeg balansiranja predsjednika Srbije između Evropske unije i njenih protivnika.

„U vječitom balansiranju između Europe i njenih neprijatelja, srpski predsjednik odlučio je ne ići na pogreb, ali ipak poslati vlastitog sina i ministre“, kazao je Stier.

Dodao je da Vučić, kao vrhovni komandant, snosi odgovornost za vojne počasti ukazane Mladiću, dok su se mediji pod kontrolom vlasti „pobrinuli da ga najotvorenije veličaju“. Kritikovao je i učešće patrijarha Srpske pravoslavne crkve.

„Ovo je stanje duha u Srbiji, ne samo kod vlasti nego, nažalost, i kod dijela društva, pa i oporbe. Na građanima Srbije je da odluče kakvu zemlju žele, ali na nama je da odlučimo kako će se EU postaviti“, rekao je.

Stier je dosadašnju politiku Evropske unije prema vlastima Srbije nazvao „mlakom i neučinkovitom“.

„Trebamo jasno poručiti i odlučiti da nema mjesta u europskoj obitelji za one koji veličaju Ratka Mladića. Ne treba biti niti europskog novca za one koji se ne žele distancirati od politike Slobodana Miloševića“, naglasio je.

Ipak, dodao je da građani Srbije imaju pravo na evropsku perspektivu.

„Ne bismo htjeli da se s Mladićem pokopa europska budućnost, ali toj europskoj perspektivi nećemo pomoći gledajući kroz prste onima koji slave Mladića“, poručio je Stier.

Picula: Treba li EU nastaviti pregovore sa Srbijom?

Tonino Picula podsjetio je na neke od najtežih zločina počinjenih na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata – u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici.

„Iza tih zločina stoji onaj koji je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti. Zato ne smijemo šutjeti o njegovom sramnom ispraćaju“, kazao je.

Prema njegovim riječima, sahrana Mladića nije govorila samo o odnosu vlasti Srbije prema prošlosti nego i o pravcu u kojem danas vodi zemlju.

„Pogreb Mladića je medij preko kojeg se još jednom identificirala ukupna politika službenog Beograda. Ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj tragičnoj prošlosti nego i o tome u kojem pravcu ta vlast usmjerava Srbiju danas“, rekao je Picula.

Direktno je prozvao Vučića zbog odnosa prema Mladiću i saradnje s liderom Srpske radikalne stranke Vojislavom Šešeljem.

„Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim je, Šešeljem, dogovorio predizborni savez“, kazao je.

Picula je pozvao EU da se, osim lažnim vijestima i dezinformacijama, odlučnije suprotstavi historijskom revizionizmu i relativizaciji zločina.

„Ako već srbijanska vlast programirano luta, Europska unija treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti“, naglasio je.

Upozorio je da Mladićevom smrću nisu nestale ideologije koje su dovele do ratova i masovnih zločina.

„Ratni zločinac Ratko Mladić je pokopan, ali s njim nisu pokopane ideje o Velikoj Srbiji, odnosno o takozvanom srpskom svijetu. S Mladićem moraju biti pokopane iluzije o nekoj europskoj Srbiji pod današnjom vlašću“, kazao je.

Zaključio je da je „potpuno opravdano postaviti pitanje treba li Europska unija uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast“.

Bartulica: Srbija živi u vlastitoj mitologiji

Stephen Nikola Bartulica ocijenio je da je Mladićev ispraćaj bio „sramotan, ali i simptom stanja u srpskom društvu“.

„Znamo da ta zemlja i dalje živi u svojoj mitologiji. Nema hrabrosti suočiti se s istinom iz prošlosti“, rekao je.

Bartulica je poručio da insistiranje na pravdi za zločine počinjene tokom devedesetih mora ostati prioritet Hrvatske.

„Srbija ne može postati članicom Europske unije bez priznavanja agresije i isplate odštete svim žrtvama iz Domovinskog rata. To mora biti uvjet da uopće razgovaramo o budućem članstvu“, naglasio je.

Završni dio obraćanja izgovorio je na engleskom jeziku.

„Niko ne treba biti iznenađen onim što se dogodilo u Beogradu. Srbija nije spremna za članstvo u Evropskoj uniji. Ta zemlja živi u poricanju i ne priznaje svoju ulogu agresora tokom devedesetih“, kazao je Bartulica.

Dodao je da problem nije samo u bliskom odnosu Srbije prema Rusiji, već da je „mnogo dublji“.

„Srbi su dobrodošli, autoritarni režim nije“

Austrijski zastupnik Helmut Brandstätter poručio je da je Mladić bio osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid te pozvao one koji to ne znaju da posjete Srebrenicu.

„Ne možemo tolerirati slavljenje ratnog zločinca. Vlast koja glorificira takve zločine nikada ne može biti dio Evropske unije“, kazao je.

Ocijenio je da Vučić održava bliske odnose s Kinom i Rusijom, a da od Evropske unije želi samo novac. Pozvao je zastupnike Evropske narodne stranke da prekinu veze s Vučićevom strankom, a evropske institucije da obustave finansiranje.

„Srbijansko društvo je evropsko kao i mi. Srbija bi trebala biti dio Evropske unije, ali kao demokratija. Srbi su ovdje dobrodošli, ali autoritarni režim nije dio Evropske unije“, naglasio je Brandstätter.

Zahvalio je Kos zbog odluke da ne otputuje u Srbiju te je pozvao da predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen prenese da treba zauzeti jednako čvrst stav.

Slovenski zastupnik Vladimir Prebilič opisao je vladin avion, vojnike u uniformama koji su nosili kovčeg, prisustvo državnih zvaničnika i vojne počasti kao „direktan pljunak u lice Evropi, porodicama žrtava i svim pristojnim ljudima“.

Zahvalio je Kos jer je, kako je rekao, zauzela primjeren stav i odbranila dostojanstvo Evropske unije i sjećanje na Mladićeve žrtve.

„Za Evropsku narodnu stranku imam samo jedno pitanje: Gdje je vaša crvena linija? Mora li se dogoditi još nešto da biste shvatili da s njima više nije moguće sarađivati?“, upitao je Prebilič.

„Genocid i ratni zločini ne smiju imati ideološki predznak, zato riječi žaljenja ovaj put neće biti dovoljne“, zaključio je.

Mariani i Volgin optužili EU za dvostruke standarde

Francuski zastupnik Thierry Mariani kazao je da svi ratni zločini moraju biti osuđeni „bez ikakve rezerve i bez ikakve dvosmislenosti“ te da to važi i za Mladića, čiji su postupci doveli do osude pred Međunarodnim krivičnim tribunalom.

Potom je optužio Evropsku uniju da isti princip ne primjenjuje prema Ukrajini, navodeći slučajeve veličanja Stepana Bandere i Andrija Melnika.

„O tom pitanju ovaj Parlament šuti, a protesti Poljske i Memorijalnog centra holokausta Yad Vashem nisu ništa promijenili“, rekao je Mariani.

NATO-ovu intervenciju 1999. godine nazvao je agresijom na Srbiju bez mandata Ujedinjenih nacija. Ustvrdio je i da je riječ o trećoj raspravi Evropskog parlamenta u dvije godine usmjerenoj na destabilizaciju Srbije.

„Očigledno je riječ o stranom miješanju uoči izbora, kao u Gruziji i Moldaviji. Beograd ni ranije nije prihvatao da prima naređenja iz Moskve. Mislite li da će ih sutra prihvatati iz Bruxellesa?“, upitao je Mariani.

Slične optužbe iznio je bugarski zastupnik Petar Volgin, tvrdeći da evropski zvaničnici „vrlo selektivno padaju u šok“.

Govorio je o slučajevima veličanja ukrajinskih nacionalista koje je optužio za saradnju s nacističkom Njemačkom, tvrdeći da evropske institucije na to nisu reagovale. Volgin je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog nazvao „nacistom“ i optužio EU da mu šalje milijarde eura.

„Nažalost, upravo su ti dvostruki standardi postali zaštitni znak Evropske unije“, kazao je Volgin.

Kos: Izbori i izvještaj Evropske komisije

U završnom obraćanju Kos je kazala da se, kada se govori o Srbiji, istovremeno govori i o samoj Evropi. Podsjetila je da je pomirenje postavilo temelje Evropske unije jer su francuski i njemački lideri odlučno okrenuli stranicu historije i liječili najbolnije rane svojih društava.

„Zemlje Zapadnog Balkana mogu odlučiti da prevaziđu podjele i izgrade zajedničku budućnost. To mora uključivati Srbiju. Ne smijemo okrenuti leđa Srbiji i njenim građanima koji žele živjeti u slobodnoj, demokratskoj i evropskoj zemlji“, poručila je.

Kos je navela da će građani Srbije na predstojećim izborima imati priliku odlučiti kojim putem žele krenuti. Dodala je da Evropska komisija očekuje da izbori budu slobodni, pošteni i transparentni, u skladu s evropskim i međunarodnim standardima.

Najavila je da će Evropska komisija 28. oktobra predstaviti godišnje izvještaje o proširenju te da će sva dešavanja relevantna za evropski put Srbije biti obuhvaćena procjenom.

„Napredak ostaje u rukama buduće srbijanske vlade. Učinit ću sve što je u mojoj moći da Srbija može napredovati na putu ka Evropskoj uniji. Ali poštivanje naših vrijednosti ostat će nešto o čemu nema pregovora“, zaključila je Kos.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad