Međunarodni dan migranata obilježava se danas, 18. decembra. U Novom danu smo govorili o aktuelnoj migrantskoj situaciji, zakonskom okviru za zapošljavanje migranata u BiH, o smještajnim kapacitetima prihvatnih centara, krijumčarenju i trgovini ljudima, radnim eksploatacijama. Gosti u studiju bili su Laura Lungarotti, šefica Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorka za Zapadni Balkan i Ivan Barbalić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Lungarotti je na početko gostovanja istaknula da je ove godine zabilježen “istorijski mali broj dolazaka migranata u BiH”, i da je registrirano tek 24 hiljade migranata koji su na nezakonit način došli u BiH, što je 20 posto manje nego prošle godine.

“Nije veliki broj njih odmah tražio smještaj, a danas u četiri tranzitna centra koji mogu primiti preko 4,500 osoba, manje od hiljadu je njih. Vidimo totalnu promjenu migracijskih trendova, broj onih koji trebaju smještaj, podrška se smanjuje, što znači da trgovina, krijumčarenje funkcioniraju preko granica”, naglasila je.

Prema informacijama kojima raposlaže IOM, registrirani su dolasci iz više tdržava, a tri su osnovne nacionalnosti – Sirija, Afganistan, Maroko, ali i drugih kao što su Indija, Pakistan i države Afrike.

Kada je u pitanju zakonski okvir Bosne i Hercegovine i zapošljavanje stranih radnika, bilježi se trend ne samo u BiH nego i u regiji i cijeloj Europi, gdje raste potražnja za stranom radnom snagom.

“Sve više radnika odlazi, a poslodavci zahtijevaju kvalitetne uvjete kako bi zaposlili stranu radnu snagu, to je novo i dešava se u proteklih nekoliko godina. S obzirom na zakonski okvir koji imamo a koji odgovara strukturi naše države – Zakon o strancima je na državnom nivou, a zakoni o zapošljavanju na entitetskim nivoima i Brčko Distriktu, on je u suštini relativno i liberalan i ima određene fleksibilnosti, ali kako se trendovi mijenjaju, nova je potražnja, pritisci od tržišta, pitanje je kolika je fleksibilnost i koliko trenutni okvir može zadovoljiti ono što je potražnja”, pojasnio je Barbalić.

Govoreći o brojkama, ali i procedurama koje poslodavac i radnici moraju poduzeti da bi zaposlili stranu radnu snagu, ističe da postoje kvote, tj. broj stranih radnika koji mogu dobiti radnu dozvolu u BIH a koju određuje Vijeće ministara Bih na godišnjem nivou. Trenutno je ta kvota oko 6 hiljada stranih radnika.

“I BiH je specifična po tome, ali možemo pretpostaviti da taj broj neće biti dovoljan, ali to je što imamo trenutno, i te kvote se ispune do oko 80 posto do kraja godine što je kontradiktorno, jer se traži podizanje kvota. Razlog je možda upravo procedura, a procedure su komplicirane, tu je puno koraka i oni podrzumijevaju vizu boravišnu dozvolu, radnu dozvolu, mnnogi procesi nisu paralelni, jedan isključuje drugi, i procedura može trajati od 6 do 9 mjeseci i ne mora značiti da će biti uspješna. Nismo u tom pogledu fleksibilni, strana radna snaga može pomoći domaću privredu i sistem treba biti fleksibilniji i na tome radimo”, poručuje Barbalić.

Lungarotti se nadovezala na temu, istaknuvši da trenutni regulatorni okvir nije ažuriran i ne slijedi potrebe i zahtjeve poslodavaca.

“Agencija inzistira na tome ali treba zaštititi i poslodavce i radnike, imamo epizode iskorištavanja, možda radnici očekuju jednu vrstu posla i plaće, a neko ih možda prevari, pa se hoće vratiti u zemlje porijekla, to su sve primjeri. Ili odluče da napuste radno mjesto jer ne mogu dovesti porodice itd, i na taj način poslodavci gube”, ističe.

Opširnije u snimku gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje