Rat na Bliskom istoku uzrokovao rast cijena goriva u regiji: BiH bilježi ponajveće poskupljenje, većina zemalja uvela mjere

Bosna i Hercegovina bilježi ponajviše povećanje cijena goriva u regiji. Uzimajući prosječne cijene na pumpama širom BiH, benzin je poskupio s 1,2 eura na 1,35 eura po litru, dok je dizel skočio s 1,25 eura na 1,7 eura. Vlasti u BiH nisu poduzele značajnije mjere kontrole cijena, što je doprinijelo velikom rastu.

U Srbiji su cijene ostale relativno stabilne zahvaljujući državnim mjerama ograničenja cijena i oslobađanju akciza. Vlada je uvela uredbu o ograničenju cijena derivata do 23. juna. Maloprodajne cijene eurodizela i benzina i dalje se određuju na osnovu prosječne veleprodajne cijene uvećane za fiksnu maržu. Tako litar benzina u prosjeku košta i dalje oko 1,85 eura, a dizela nekoliko centi više.

U Sloveniji i Hrvatskoj cijene goriva bilježe blagi rast. Slovenija je, nakon poskupljenja od oko deset centi po litri goriva, poduzela niz mjera za ublažavanje efekata krize, uključujući smanjenje akciza na dizel i lož-ulje te ukidanje ekološke takse, što je spriječilo veće poskupljenje i ublažilo probleme u snabdijevanju. Litar benzina trenutno u Sloveniji košta oko 1,6 eura, a dizel je za par centi skuplji.

Hrvatska je usvojila novi paket mjera za ograničavanje rasta cijena i očuvanje stabilnosti opskrbe, s ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na globalnom energetskom tržištu. Litar eurodizela u Hrvatskoj sada košta oko 1,73 eura, dok bi bez intervencije cijena porasla do 1,86 eura.

Crna Gora bilježi umjeren rast cijena, pri čemu su vlada i Ministarstvo finansija uveli mjere maksimalnog ograničavanja cijena i skratili obračunski period kako bi spriječili daljnji rast cijena goriva i ostalih proizvoda. Prosječne cijene benzina po litru iznose oko 1,65 eura, a dizela oko 1,7 eura. Prije krize je gorivo bilo jeftinije deset do 15 eurocenti.

Kosovo je zabilježilo blagi rast cijena, uz porast benzin i dizela od oko pet do deset centi po litru. Trenutno litar benzina košta oko 1,25 eura, a dizela 1,3 eura.

Glavni razlog energetske krize je rat na Bliskom istoku, koji je doveo do prekida u globalnim isporukama i porasta cijena sirove nafte, posebno nakon američko-izraelskih napada na Iran i iranskih odmazdi. Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i gasom, dodatno je otežalo snabdijevanje energentima.

Povećanje cijena goriva odražava se na cijene u svim sektorima, pritiskajući ekonomije zemalja regije i Evropske unije, gdje vlade ubrzano uvode mjere za zaštitu građana i privrede od daljnjih poskupljenja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad