Zapošljavanja stranih radnika vidljivo je u posljednjih 10 godina. Razlog je odlazak državljana BiH u zapadne zemlje. Trenutno je u BiH zaposleno viša hiljada stranih radnika. Uglavnom je riječ o građevinskim i ugostiteljskim radnicima, a najviše radnih dozvola izdano je državljanima Turske, Srbije, Nepala , Bangladeša, Kine, Indije i Hrvatske.
Iz godine u godinu sve više radno sposobnog stanovništva napušta BiH. Posljedično, evidentan je porast zaposlenih stranih radnika. Posebno je to vidljivo u građevinarstvu. Radnici iz Bangladeša i Nepala u potrazi za poslom stigli su do Mostara. Trenutno rade na građevini.
“Sretan sam i zadovoljan. Plata je dovoljna za mene, 600 eura, ovdje sam tek nekoliko mjeseci, došao sam iz Bagladeša da radim”, ispričao nam je jedan od radnika.
“Došao sam iz Nepala i u BiH sam više od godinu dana, radim u ovoj građevinskoj firmi, sretan sam jako i zadovoljan. Imam finu platu, koja mi je dovoljna za život, iznosi oko 700 eura”, istaknuo je radnik iz Nepala.
“Ovdje radim oko tri mjesaca, plata je 600 eura”, dodao je još jedan muškarac porijeklom iz Bangladeša.
“Upošljavamo 60 stranih radnika”, kaže za N1 Ernad Grahić, suvlasnik i finansijski direktor ove firme koja je primarno građevinska.
“Poslodavcima u BiH se otežava uvoz strane radne snage, mi smo prva kompanija u BiH koja je dobila radne dozvole za radnike iz Nepala. Oni su još godinu i po dana tu, to nije jeftina radna snaga. U konačnici je to mnogo skuplje nego domaći radnik, ali ni kvalitetna radna snaga”, kaže Grahić.
On kaže, jedno od rješenja vide u razdvajanju evidencije nezaposlenih i socijalnih slučajeva. Uvoz radne snage, poslodavce brine. Traže efikasnu administraciju i veće kvote za zapošljavanje stranih radnika, koja sada iznosi 4.000.
Savez samostalnih sindikat je protiv povećanja kvota, jer se na evidenciji za zapošljavanje trenutno nalazi oko 277.000 nezaposlenih.
“Smatramo da je apsurdno tražiti radnu snagu i uvoziti radnu snagu iz Bangladeša, Nepala ili nekih trećih zemalja, a da mi na tim zavodima za zapošljavanje imamo tu radnu snagu. Razlog odbijanja poslova je isključivo zbog loših uslova rada, zbog male plate, prekovremenog rada koji nije plaćen”, naglašava Adis Kečo, ispred Saveza samostalnih sindikata BiH.
I zaposleni često nezadovoljni svojim statusom.
“I sama sam u tom radnom odnosu koji nije zadovoljavajući, koji često ne ispunjava osnovne potrebe”, rekli su nam neki od njih.
Problem nedostatka radne snage prouzrokovan je brojnim faktorima, a iz Službe za poslove sa strancima ističu da je porast broja stranih radnika itekako evidentan.
“Služba za poslove sa strancima je prošle godine odobrila 11.200 privremenih boravaka. Međutim, evo do danas imamo već 12.500. Vjerujem da ćemo do kraja godine preći 13.000 odobrenih boravaka”, kaže Mirsad Buzar zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
Različiti stavovi o plimi stranih radnika u BiH, ne utiču znatno – na sve očitije promjene, u demografskoj slici BiH. Najviše radnih dozvola izdato je državljanima Turske (732), Srbije (336), Nepala (163), Bangladeša (159), Kine (134), Indije (128), Hrvatske 67. Najviše u građevini i ugostiteljstvu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!