Razlog zbog kojeg cijene namirnica u svijetu 'divljaju'

Cijena širokog spektra robe - od povrća u Kaliforniji do kafe u Brazilu - dramatično je porasla posljednjih godina zbog vremenskih uslova koji su bili "toliko ekstremni da su premašili sve historijske presedane prije 2020.", prema studiji koju je vodio Maximillian Kotz iz Superračunarskog centra Barcelone.

Prethodne studije ispitivale su kako visoke temperature dugoročno utječu na cijenu prehrambenih proizvoda, utječući na prinose i pogađajući lance opskrbe. Novo istraživanje, objavljeno u ponedjeljak, proučilo je 16 primjera u 18 zemalja diljem svijeta gdje su cijene kratkoročno porasle kao rezultat ekstremnih vrućina, suše ili obilnih oborina između 2022. i 2024. godine.

Cijena povrća porasla je za 80% u Kaliforniji i Arizoni u novembru 2022. u poređenju s prethodnim novembrom, jer su zapadne američke savezne države pretrpjele ekstremnu vrućinu i nestašicu vode tokom ljeta 2022.

Cijene kupusa u Južnoj Koreji bile su 70% više prošlog rujna nego godinu dana ranije nakon toplinskog vala u kolovozu.

Cijena maslinovog ulja porasla je za 50% u Europi u januaru 2024. nakon dugotrajne suše u Italiji i Španiji 2022. i 2023. , dok je jedna od najtežih suša s kojima se Meksiko suočio u posljednjoj deceniji također dovela do povećanja cijena voća i povrća za 20% tog mjeseca.

Cijene riže u Japanu su u septembru 2024. porasle za 48% nakon toplinskog vala koji je bio najtopliji od početka regionalnih mjerenja 1946., izuzev jednako vrućeg ljeta 2023.

Gana i Obala Bjelokosti čine gotovo 60% svjetske proizvodnje kakaa. Tako je toplotni val tamo početkom 2024., za kojeg naučnici kažu da je bio 4 stepena Celzija topliji zbog klimatskih promjena, doveo do porasta globalnih cijena kakaa za ogromnih 280% u aprilu te godine.

Zdrava hrana obično košta više od manje zdravih alternativa, pa skok cijena hrane često može dovesti do toga da kućanstva s niskim prihodima smanje unos hranjive hrane poput voća i povrća, navodi se u novoj studiji. Istaknula je rezultirajuće "društvene rizike", pri čemu cijene uzrokovane vremenskim uslovima potencijalno doprinose zdravstvenim komplikacijama poput pothranjenosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

Istraživači su primijetili da ekstremni vremenski uslovi mogu pogoršati ukupnu inflaciju povećanjem cijena hrane, što može dovesti do političkih nemira i društvenih previranja.

"Dok ne postignemo neto nultu emisiju, ekstremni vremenski uvjeti će se samo pogoršavati, a već oštećuju usjeve i povećavaju cijene hrane diljem svijeta", rekao je Kotz, koji također radi za Potsdamski institut za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj

"Ljudi to primjećuju, s rastućim cijenama hrane koje su na drugom mjestu po utjecaju klime u njihovim životima, odmah iza same ekstremne vrućine".

Ovi nalazi nadopunjuju literaturu o tome kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu diljem svijeta, rekao je Tim Benton, profesor populacijske ekologije na Univerzitetu u Leedsu u Engleskoj koji nije bio uključen u istraživanje.

"Nedostatak u ponudi neizbježno utječe na tržišta, povećavajući cijene za one koji kupuju hranu. Nažalost, ovaj utjecaj na cijene hrane pogoršava napetiji, osporavaniji svijet, gdje je globalna trgovina već pod pritiskom zbog sukoba ili trgovinskih sporova“, rekao je za CNN.

"Gledajući unaprijed, sve se više suočavamo sa svijetom u kojem je volatilnost norma koja rezultira trajnom krizom 'troškova života'. Što duže ne uspijemo riješiti klimatske promjene s hitnošću koju to zahtijeva, to će takve stvari više utjecati na sve nas", dodao je.

Objavljivanje studije dolazi uoči konferencije o stanju na vrhu UN-a o prehrambenim sistemima koja se održava u nedjelju u Addis Abebi u Etiopiji, gdje će se svjetski lideri okupiti kako bi razmotrili prijetnje globalnom prehrambenom sistemu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad