Reformska agenda prošla, ali posao tek slijedi: "Bh. političari taj novac ne mogu zloupotrijebiti, zato se toliko ne interesuju"

Govoreći o tome da li je Reformska agenda zadovoljila kriterije Evropske unije ili je BiH dobila još jedno “progledavanje kroz prste”, Ćutahija smatra da je osnovnih uslova bilo i da EU nije imala razlog za odbijanje.

“Mislim da je zadovoljilo. Stvarno ne bi bilo razloga da to ne bude slučaj”, kaže Ćutahija na početku razgovora za N1 o dokumentu koji je nakon višemjesečnih blokada konačno prošao u Briselu te dodao:

"S obzirom na to da je, kada je posljednji put bilo, uslovno rečeno odbijeno, mi smo imali stvari koje apsolutno nismo riješili, a u ovom dokumentu je sve riješeno. Mislim, da još nismo imali ni priliku da analiziramo sadržaj te odobrene Reformske agende, ali ne mislim da je tu nešto bilo sporno", naveo je.

Dodaje da i da je bilo “neke sitnice”, Evropska unija vjerovatno ne bi „tražila dlaku u jajetu“:

"Jer toliko je bitno i za BiH, i za EU, da BiH napokon dođe u korak sa ostalim državama regije".

Ipak, kako dodaje, višemjesečno i praktično višegodišnje razvlačenje odluke, ostavilo je traga na ugledu države.

"Naravno da jeste. Mene je iskreno bilo stid, kada sam u razgovoru sa predstavnicima Evropske unije pričao o ovome što se dešava i apsolutno nekome nije moguće uopće objasniti zašto se ovo dešava. Ok, ovo jeste kompleksna država. Donošenje odluka je jako zakomplikovano. Isto tako imamo toliko i mehanizama blokada i tako dalje, ali kako nekome objasniti da BiH odbija novac?", upitao je Ćutahija.

Mehanizam koordinacije kao kočnica, a ne alat

Na pitanje da li je i sama Evropska unija predloženim mehanizmom koordinacije, dodatno zakomplikovala proces, Ćutahija kaže da takvo tijelo nema budućnost u BiH – posebno kada počnu pregovori.

"Naravno, ja ne mislim da takvo jedno tijelo ima budućnost u BiH, posebno kada otvorimo pregovore, kada implementacija reformi treba ići jako ubrzanim korakom, a da imamo jednu takvu, ja ne znam, to nije ni tijelo, ne znam ni kako bih to nazvao. I apsolutno svako ima pravo da blokira bilo šta, bez obzira na to što se ta nekakva odluka direktno njih ne tiče. I to prosto nije nešto što je praktično", mišljenja je naš sagovornik.

Dodao je da se o tome već razgovaralo i “na višim nivoima” i sa predstavnicima Evropske unije:

"To je nešto što apsolutno ne može. To je nešto što će otežavati evropski put".

Šta je Plan rasta i zašto odobrena agenda ne znači i novac?

Ćutahija naglašava da javnosti često uopće nije jasno šta znači Plan rasta koji EU nudi državama regiona.

"Mislim da prosto građani BiH, ili barem ona javnost koja se direktno ne bavi ovim, apsolutno ne razumije šta je Plan rasta. I zbog toga mislim da je izuzetno bitno da tu građanima, i vašim gledalcima u ovoj situaciji, objasnimo šta je to", kazao je.

Shodno tome, pojasnio je da Reformska agenda predstavlja spisak reformi, projekata i koraka na koje se država obavezala, dok Plan rasta obezbjeđuje sredstva za njihovu realizaciju.

"U suštini, imali smo tu Reformsku agendu koja je spisak reformi, projekata, neki koraci na koje se ova država obavezala da će raditi. Ta sredstva iz Plana rasta su sredstva za finansiranje tih aktivnosti. Tu imamo infrastrukturne projekte, željeznice, jednostavno mnogo toga. Međutim, odobrenje agende ne znači da će novac automatski stići. Hoću da kažem, ako je nama odobrena ovakva Reformska agenda, to nama uopće ne garantuje da ćemo mi dobiti jedan euro iz tih miliona, prije je bila milijarda, sada je manje od nje. Sve zavisi od tih projekata", pojasnio je.

Reforme su, podsjeća, vremenski ograničene.

"Postoji spisak reformi koje ćemo morati implementirati i implementacija tih reformi, je vremenski ograničena. Dakle, mi ćemo ih morati sve implementirati do kraja 2027. godine. Ono što ne uspijemo implementirati, to će biti sredstva koja su nam propala, kao što je bilo ovih 100 miliona o kojima smo govorili", naglasio je.

Podsjeća da je 108 miliona eura već “propalo” u julu zbog kašnjenja s Reformskom agendom i ponavlja da EU otvoreno poručuje da neće biti drugih izvora finansiranja za ključne infrastrukturne projekte:

"Imamo izjave iz EU da za sve te infrastrukturne projekte neće biti nekih drugih izvora finansiranja. To je to. To se sada sve finansira kroz Plan rasta. Dakle, sve što propustimo u Planu rasta, to je ono što je Bosna i Hercegovina prosto propustila na svom evropskom putu".

“Ovo su sredstva od kojih političari nemaju koristi”

Iako se radi o novcu koji direktno utječe na kvalitet života građana, Ćutahija smatra da domaći političari nemaju stvarnu motivaciju da ubrzaju procese.

"Vidjeli smo koliko su naši političari bili odgovorni kada je bilo donošenje samo te Reformske agende, a u kojem se nalazi samo spisak tih reformi. Zamislite šta će se desiti sada kada budu morali implementirati te reforme i implementirati projekte", konstatovao je.

Naglasio je da će ova sredstva "direktno utjecati na kvalitet građana Bosne i Hercegovine", ali ne i na život političara:

"Ovo su sve jako namjenska sredstva. Oni nemaju tu apsolutno nikakvu priliku da ta sredstva zloupotrebe ili da ih usmjere na funkcionisanje državnog aparata".

Upravo zbog toga, kako je dodao, vjeruje da “ne postoji pretjerano interesovanje”.

"Ovo su sredstva od kojih oni ne mogu imati koristi, ne mogu oni upravljati tim sredstvima. To su namjenska sredstva, pa traže se čak i izvođači da budu iz Evropske unije i tako dalje, što znači da apsolutno nema nikakvog prostora za manipulacije ili bilo šta što se kod nas dešava", istakao je Ćutahija.

Ćutahija smatra da će, ako Bosna i Hercegovina uspije povući tek dio novca, to već biti uspjeh:

"Ako BiH dobije od ove nepune milijarde pola tih sredstava - to će biti uspjeh".

Otvaranje pregovora nije “pregovaranje”

Govoreći o mogućem otvaranju pregovora s Evropskom unijom, Ćutahija podsjeća da taj izraz često stvara pogrešnu sliku u javnosti.

"Otvaranje pregovora ne znači da mi pregovaramo. Mi imamo uslove koji su organizovani u poglavljima, klasterima i koje moramo ispunjavati. To nisu nikakvi pregovori. To su pregovori u smislu ako nešto uradimo, ispunimo one uslove koje Evropska unija stavlja pred nas, pa sad da li je to dovoljno dobro ili nije", naveo je.

Upozorava da se vlasti već sada muče s osnovnim zakonima, poput onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Sudu BiH i uredu glavnog pregovarača, i da to pokazuje koliko će budući proces biti težak.

"Tu je zaista veliki broj zakona, dakle, govorimo samo o zakonima, pa onda imamo sve uslove koji su pred BiH. Govorimo o značajnim reformama, dakla, onima koje bole. Shvatate, gdje se prave rezovi, jako bole rezovi. Toga će biti. E sad zamislite da se pored svih ovih stvari mi ne možemo dogovoriti ko će nam biti pregovarač", analizirao je Ćutahija.

Kaže i da je “već sada jasno” da će se ured glavnog pregovarača opet pokušati konstruisati kao tročlano tijelo:

"A mislim opet i taj ured pregovarača, kako će biti napravljeno opet nešto što će ići na fazon tročlanog nečega. Glavni pregovarač, dvije zamjene. I oni se ne mogu oko toga dogovoriti".

Etničke kvote kao mehanizam blokade

Posebno problematičnim vidi ideje o trajnim etničkim kvotama u Zakonu o VSTV-u:

"Naravno da je problematično. Gdje god postoji ta etnička podloga i podjele na osnovu toga u institucijama, to je u suštini samo građenje mehanizma blokade i to je, nažalost, tako".

Podsjeća da se i u drugim institucijama odluke posmatraju kroz etničku prizmu:

"Inače, kod nas tako, imamo Sud BiH, pa onda se gleda ko je u tu pravosudnu instituciju došao i s kojom etničkom podlogom. Mislim, to su dječje bolesti, na kraju krajeva".

Potreban širi politički konsenzus

Ćutahija smatra da evropske integracije zahtijevaju širi dogovor, koji daleko nadilazi trenutnu vladajuću većinu.

"Kada je u pitanju evropski put i ove sve promjene koje će se morati napraviti, tu mora postojati jedan široki konsensus. Ne govorim samo unutar ove većine, recimo na državnom parlamentu, pa još kada spuštamo na niže nivoe, već govorim o konsensusu između stranaka koje su u većini, kao i onim koje su u opoziciji. Tu mora biti jedan zajednički nastup", jasan je Ćutahija.

Dodaje da danas “većinom imamo pojedinačne interese”.

"Bitno je da postoji jedan konsensus, da oni kao politički predstavnici ovog naroda moraju da shvate koja je njihova odgovornost u ovom svemu, da tu ne smije biti skupljanja političkih poena, ne smije biti etnički interes i stranački interes. Ovdje su većinom pojedinačni interesi i to je, nažalost, tako. Toga ne smije biti kada je ovo u pitanju", naglasio je.

Plan rasta kao odgovor EU na zamor građana

Ćutahija podsjeća da građani BiH već dugo ne vide konkretne koristi od procesa EU integracija, osim ukidanja viza, što se desilo prije mnogo godina.

"Zadnja stvar od koje su građani imali koristi direktnije kada je u pitanju evropski put, to je ona liberalizacija viznog režima. Zamislite koliko je to davno bilo. Mislim da su građani skeptični da će osjetiti promjenu", smatra Ćutahija.

Mišljenja je da je upravo Plan rasta odgovor Evropske unije na taj problem:

"To je problem koji je i Evropska unija uvidjela. I tako mislim da je ovaj Plan rasta donekle odgovor na to. Dakle, gradi vam se infrastruktura, vaša ekonomija ide bliže ekonomiji Evropske unije. Dokle, imate interes prije svega".

Regionalna poređenja: BiH jedina “stoji u mjestu”

Govoreći o napretku država regiona, Ćutahija kaže da je Bosna i Hercegovina u posljednjih godinu jedina ostala “zakovana” na istoj ocjeni u izvještajima Evropske komisije.

"Dva dana nakon što su izašli izvještaji Evropske komisije o državama koje su u procesu proširenja, pristupanja, uključujući BiH, mi smo imali jednu konferenciju gdje smo skupili predstavnike svih zemalja regije. Pa smo mi predstavljali rezultate šta su naše države radile u ovih zadnjih godinu dana. I znate šta sam vidio? Da su sve države napravile nekakve napretke, a BiH nije u zadnju godinu napravila nijedan korak koji je bio dovoljan da se pomjeri jedna ocjena", ispričao je Ćutahija.

Zatim je to jednostavnije pojasnio:

"Imaju skalu i ako bismo je pojednostavili da ima brojeve i ocjene napretka od 1 do 5, na njoj BiH nije napredovala ni za jedan broj. Dakle, mi nismo u svim onim poglavljima napravili nijedan pomak koji je bio dovoljan da se pomjeri jedna ocjena. Apsolutno se ništa posebno nije desilo u zadnjih godinu, a ova zadnja godina je nekako historijska. Trebala je biti za BiH, kada je u pitanju članstvo u EU. Dakle, jedini mi se nismo pomjerili. A sad, poređenja radi, na skali od 1 do 5 koliko smo se mi približili EU, mi sad stojimo po njihovoj toj skali na 1,66. Poređenja radi, evo, Srbija je otprilike duplo više. Crna Gora još više i tako dalje".

“Ne treba tražiti alternativu EU, nego druge političare”

Na kraju, Ćutahija kaže da ne vjeruje da će BiH dugoročno ostati bez perspektive članstva, ali smatra da će bez promjene političkih elita teško doći do suštinskog približavanja Evropskoj uniji.

"Ne mislim ja da ćemo mi propustiti članstvo u EU. Naravno, s ovakvim političkim sistemom koji imamo, jako teško da ćemo se mi približiti EU. Međutim, nadam se da će građani uvidjeti stvari i da neće više glasati tek tako, nego da će glasati za nešto što je njima u interesu i da će se stvari promijeniti i da će doći jedna drugačija ekipa političara koji će imati malo više odgovornosti. Mislim da će im građani dati mandat za to", poručio je Ćutahija.

Dodao je da “ne treba tražiti alternativu EU, nego ozbiljnije politike”.

"Tako da ne mislim da mi moramo tražiti alternativu. Mislim da jedini način da mi ostanemo bez članstva u EU će biti onda kada se isto desi i ostalim zemljama regije jer je u tom slučaju opet sve u pitanju geopolitika. Alternativa uvijek ima, samo koliko su nama u interesu, to je sasvim drugo".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad