Regija se naoružava, a gdje je BiH: Jačanje sigurnosne svijesti kao alternativa

Geopolitičke tenzije, ratovi i globalna nestabilnost ponovo su u fokus stavili jačanje vojne spremnosti. Sve više država vraća obavezni vojni rok, a tom trendu pridružuju se i zemlje regiona.

"Mislim da će 9. marta prvi ročnici ući u kasarnu koji su prošli ljekarski pregled, koji su prošli kompletan regrutacijski proces", rekao je ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ističući zabrinutost zbog jačanja vojne saradnje u regionu, navodi da će odluka o vojnom roku uskoro biti donesena.

"Uskoro ćemo donositi odluke, pitanje je hoće li se od decembra zvanično krenuti sa služenjem ili od marta, ali ćemo svakako u narednih mjesec ili dva tu odluku donijeti i ići pred Narodnu skupštinu Srbije i od septembra ili oktobra krenuti s evidentiranjem obveznika", poručio je Vučić.

Dok susjedne zemlje planiraju vojno obrazovanje mladih, u Bosni i Hercegovini pojavila se bojazan da bi osobe s dvojnim državljanstvom mogle dobiti pozive za služenje vojske. Ipak, državni zakon to izričito zabranjuje za osobe s prebivalištem u BiH. Ministarstvo odbrane pokrenulo je inicijativu za formiranje rezervnog sastava, dok o obaveznom vojnom roku nema ozbiljnih razmatranja. Građani podijeljenih stavova.

Šta misle građani:

Ja isto tako imam svog sina koji nije odslužio vojni rok, a uvijek sam voljela da on to uradi. Mislim da bi bio spreman, da zna jednostavno. Oduvijek je postojala vojska, zašto da ne. Tako da sam za to.

Sigurno bi trebala omladina da malo osjeti vojni rok, da osjeti komandu, da osjete kako je bez roditelja.

Bio sam ja, nek' sad raja odmara. Od čega ćeš ih finansirati, gdje će ga služiti?

Političko uređenje kočnica je napretka, zaključuju upućeni, svjesni i niskih izdvajanja iz budžeta za Oružane snage BiH, tako smatraju i da bi konsenzus u vezi sa uvođenjem obaveznog vojnog roka teško bilo postići.

"Jedina alternativa o kojoj bi se svi trebali okupiti jeste jačanje sigurnosne svijesti. Odnosno sigurnosne kulture. Ako vi obučite nekog srednjoškolca da da prvu pomoć, pa to ne može biti nešto čime će Bošnjaci ugroziti Srbe, ili Srbi Bošnjake, Hrvati Bošnjake ili obratno u toj nekoj triangularnoj jednačini koju mi živimo", pojašnjava Dean Džebić, vojni komentator.

"Ja mislim da je za Bosnu i Hercegovinu puno bolje da se ide po principu dakle školovanja. Uz školovanje predvodničke obuke koja bi mogla biti na određeni način kompletirano uz srednjoškolsko obrazovanje ili recimo na fakultetima i to da bude fakultativna nastava", nadovezao se vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Ni globalni indeks vojne spremnosti ne ide u prilog BiH. Među 145 država, Bosna i Hercegovina nalazi se na 133. mjestu, posljednja u regionu i za jedno mjesto lošije rangirana nego prošle godine.

"Budžet Oružanih snaga košta kao jedan rafale koji su kupili recimo u Hrvatskoj, a da ne govorim o ovom koji će doći u Srbiju, ali opet kažem ni to nije nešto sad na što bi BiH trebala da gleda. Trebala bi prije svega da utvrdi šta je to šta nama treba i da ide svojim putem", ističe Ahatović.

"Ministarstvo odbrane na državnom nivou nema šta puno da očekuje, osim da se oslanja na donacije koje su često takve da ne prate strategijske potrebe, odnosno potrebe Bosne i Hercegovine", dodaje Džebić.

Iz Ministarstva odbrane BiH na naš upit o planovima nije stigao odgovor. Iako Sporazum o kontroli naoružanja potpisan još 1998. godine formalno postoji, mnoge njegove odredbe danas su prevaziđene i ne obuhvataju savremene vojne tehnologije. Dok zemlje regiona jačaju svoje kapacitete, Bosna i Hercegovina ostaje na začelju – bez jasne strategije i bez političkog dogovora o tome kojim putem dalje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad